BH Forum
Novi BH internet forum


Eticki kodeks u poslovanju

x · 1 · 139

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline x

  • Global Moderator
  • *****
    • Postova: 274
u: Veljača 11, 2019, 08:37:17 poslijepodne
ETIČKI KODEKS U POSLOVANJU
Autor: prof.dr. Namik Čolaković

Možda misao Thomasa Reeda najbolje oslikava potrebu prisustva etičkog pristupa u svim sferama društva: “Jedna od najvećih iluzija savremenog svijeta je duboko ukorijenjeno vjerovanje da se sva njegova današnja zla mogu eliminirati samo dobrim zakonima”.

Brojni znanstvenici i istraživači kontinuirano ukazuju na potrebu definiranja univerzalnih moralnih normi i pravila poslovnog ponašanja, koje će sve zemlje i organizacije obavezivati da se po njima i ponašaju. To je posebno značajno u uvjetima globalnog povezivanja, gdje su izražene velike diferencije u ekonomskom, političkom, kulturološkom, informacionom, ekološkom, religioznom i moralnom kontekstu.

Taj univerzalni pristup posebno je važan imajući u vidu činjenicu da menadžeri u multinacionalnim kompanijama, najčešće školovani u skladu s moralnim vrijednostima i tradicijom svojih zemalja, često imaju dilemu kako pomiriti suprotnosti između svoje zemlje i one u kojoj posluju. Ta dilema je posebno izražena kada standardi u jednoj zemlji podržavaju davanje mita, kada u nekim dijelovima svijeta nije moguće poslovati bez pribjegavanja raznim vrstama provizija, kada su u pitanju problemi zagađenja okoliša ili diskriminacija na poslu….

Etičke dileme i nedoumice sa kojima se susreću menadžeri u svojim karijerama su neizostavni segment svakog menadžerskog posla. Međutim, odstupanja od etičkih normi postaju sve izraženija, a moralne dileme sve češće, pri čemu se najučestaliji oblici odstupanja javljaju u obliku korupcije, konflikta interesa, manipuliranja medijima, prevara, tajnih dogovora, industrijske krađe i špijunaže i diskriminacije.

Jedan od načina sprečavanja takvih odstupanja je podizanje razine etičke svijesti i definiranje novih moralnih standarda ponašanja, te je legislativno definirana i obaveza donošenja etičkog kodeksa u kompanijama i institucijama, kojim se uređuju načela, pravila ponašanja, zapošljavanje i unapređenje radnika i prijavljivanje nedopuštenih radnji. Iako uposlenici najčešće reagiraju na ovakve dokumente s podozrenjem, vjerujući da oni predstavljaju samo floskule koje nemaju stvarnu primjenu, u savremenim uvjetima života i rada etički kodeks sve više dobija na značaju.

U skladu s etičkim kodeksima, kao generalnim vodičima, ustanovljeni su kodeksi ponašanja, koji obuhvataju aktivnosti na radnom mjestu i moraju u sebi sadržavati primjere prikladnog ponašanja da bi bili smisleni. Kao primjeri uobičajenih tema kodeksa ponašanja su stil oblačenja zaposlenih, izbjegavanje droge i alkohola, pouzdanost i efektivnost u radu, poslušnost prema pretpostavljenima, izbjegavanje primanja poklona od stakeholdera, izbjegavanje rasne i seksualne diskriminacije, izbjegavanje konflikta interesa, nekorištenje imovine organizacije u osobne svrhe i izvještavanje  o nelegalnim ili sumnjivim aktivnostima.

Pod kategorijom etičkog rizika se smatra odnos broja neetičnih postupaka koji zaposleni primjećuju na svom poslu i broja prijavljenih neetičnih postupaka. Ovo je bitno utvrditi, jer su istraživanja pokazala da uposlenici, usljed osjećaja bespomoćnosti i straha od odmazde, ne prijavljuju na svojim radnim mjestima neetične postupke. Etički rizik  se najučinkovitije smanjuje pozitivnim etičkim pristupom, u čijoj osnovi je postavka da on sa sobom ne nosi kreiranje mentaliteta sklonog tužakanju, nego se fokusira na etičko rukovođenje, posvećenosti etičkom ponašanju i usvajanju etičkih vrijednosti. Ovako ustanovljen program, značajno smanjuje broj neetičnih postupaka i potpuno eliminira odmazdu za prijavljene postupke.

Cijeneći postojeću ekonomsku i političku složenost u Bosni i Hercegovini, može se slobodno ustvrditi da je ova tematika vrlo malo ili skoro nikako prisutna u javnosti. Etički kodeksi su vjerovatno usvojeni u najvećem broju javnih preduzeća i to pod pritiskom zakona, dok nema službenih informacija o njihovom postojanju u ostalim preduzećima. Isto tako, ne mogu se naći ni podaci o broju prijavljenih neetičnih postupaka, iako se u javnosti nerijetko  iznose podaci o primijećenim neetičnim postupcima, naročito u javnom sektoru. Naročito je bitno istaknuti da su nezakonito i nemoralno ponašanje, zloupotreba javnih ovlašćenja i korupcija doveli do smanjenja povjerenja građana u institucije vlasti, što nosi specifičnu opasnost, jer se time podrivaju temelji svih segmenata društva.

Sve to ukazuje da mora doći do promjena, koje svakako trebaju sadržavati i primjenu etičkih principa, koji ne predstavljaju neka apsolutna pravila, niti vrijednosti koje variraju od individue do individue ili od kulture do kulture, nego je to jednostavno skup konstantnih, bitnih odrednica sa osnovnom funkcijom da pokreću našu savjest i upravljaju našim akcijama.