Autor Tema: Stephen Hawkingova nova teorija nije tako nova!  (Posjeta: 4352 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline bjelost

  • Novi Član
  • *
  • Postova: 4
Stephen Hawkingova nova teorija nije tako nova!
« u: Ožujak 06, 2017, 10:54:56 poslijepodne »
Prema Stephen Hawking-u u njegovoj najnovijoj teoriji stoji otprilike ovako:

"Osnovna stvar koju znamo o crnim rupama je da ono što uđe u njih – više ne izlazi van. Barem ne na istome mjestu gdje je i ušlo. Poznati znanstvenik Stephen Hawking pridružio se teoriji koja tvrdi da bi ljudi mogli izaći iz crne rupe, samo ne natrag u svoj svemir.
Crne rupe nisu u stvari sasvim crne kako ljudi misle te bi mogle voditi u alternativne svemire, predložio je Hawking na konferenciji u Stockolmu.
“Rupa bi trebala biti velika, a ako se rotira mogla bi imati prolaz u drugi svemir. Ali se ne bi mogli vratiti u naš. Tako da, iako mi se sviđaju svemirski letovi, to baš i ne bih probao”, rekao je Hawking.
Riječ je o pokušaju rješavanja problema koji muči fizičare o tome što se događa s predmetima nakon što prođu točku bez povratka, nakon koje se ni svjetlo ne može vratiti. Znanstvenici vjeruju da informacija o objektu mora biti sačuvana, čak i ako sama stvar bude ‘progutana’. A taj paradoks zbunjuje znanstvenike već desetljećima.
Hawking sada predlaže mogućnost da je informacija pohranjena na samoj granici, na obzoru događaja. To znači da nikada niti ne dođe do crne rupe pa ne mora ni izlaziti iz nje.
A to bi isto značilo da ljudi ne bi nestali ako bi pali u rupu. Ostali bi kao ‘hologram’ na rubu ili bi ispali negdje drugdje.
“Ako se osjećate da ste u crnoj rupi, ne odustajte”, rekao je publici na kraju govora, “Postoji izlaz iz nje”."

Ono što se mora napomenuti da, religija već odavno govori o tome da ne postoji samo ovaj svijet već da postoji još najmanje šest osim ovoga. Popularno nazvano sedam nebesa. Stephen Hawking je skontao da tek ima još jedno osim ovog našeg prvog.
Pita se koliko će vremena proći dok se počne razmišljati da možda postoji i treća dimenzijapa četvrta itd.

Za one koji bi htjeli razmišljati izvan kutije, ja predlažem jednu diskusiju koja bi počela sa idejom da mi već imamo sedam paralelnih svjetova (nebesa/zemalja) i kako bi to u praksi funkcionisalo.

Uz to bih priložio neke ideje koje mislim da nisu bez ikakve logike. Sa malom primjesom islamske doktrine i pri tome ne bih nikoga da podcjenim ili omalovažavam nečiju vjeru ili nevjeru. Većda malo otvoreno prodiskutujemo.

Šta bi bilo ako stvarno postoji sedam nebesa i sedam zemalja i kako bi to moglo funkcionisati po matematičko fizičkm i logičkim zakonitostima?

Hvala unaprijed na svakom komentaru ili primjedbi.



Offline bjelost

  • Novi Član
  • *
  • Postova: 4
Odg: Stephen Hawkingova nova teorija nije tako nova!
« Odgovori #1 u: Ožujak 06, 2017, 10:58:12 poslijepodne »
Zemlja i nebo?

Ebu Hurejre r.a. veli da je jedan dan Resulullah s.a.v.s. izašao među ashabe, a oni su u razmišljanje utonuli, pa im rekao:
“O čemu ramišljate?”
“Razmišljamo o Stvoritelju!” - odgovoriše.
“Razmišljajte o stvorenju, a ne razmišljajte o Stvoritelju, jer ga vašim razmišljanjem ne možete obuhvatiti. Razmišljajte o tome, kako je Allah stvorio sedam nebesa i sedam zemalja i kako je ispod svake zemlje udaljenost pet stotina godina, i ispod svakog neba pet stotina godina, i između svaka dva neba pet stotina godina, i kako na sedmom nebu ima more čija je dubina kao ovo sve zajedno, u kome stoji melek a voda mu nije ni do članaka.”

Kada su nebo i masa u jednoj cjelini onda nemamo ni jedno već samo jednu srednju ili nultu cjelinu. Međutim kad iz te nulte cjeline izvadimo masu (čitaj zemlju) ostaje nam praznina (upražnjeno mjesto) u nultoj cjelini tj. nula postaje rjeđa za vrijednost izvađene mase iz nje odnosno vakuma (čitaj neba).
Odnos neba i zemlje odnosno vakuma i mase jeste određen kvadratom brzine svjetlosti; i naravno;
Što je veći i vakum (izvađena masa iz iste zapremine), odnosno nedostatak mase iz nulte cjeline to je svjetlosti lakše da se probija kroz nju, odnosno ona biva brža.
Na drugoj strani, što imamo više izvađene mase (izvađene mase u istoj zapremini) masa biva gušća...
...i obrnuto…
Što je manji i vakum (izvađena masa iz iste zapremine), odnosno nedostatak mase iz nulte cjeline to je svjetlosti teže da se probija kroz nju, odnosno ona biva sporija.
Na drugoj strani, što imamo manje izvađene mase (izvađene mase u istoj zapremini) masa rjeđa...
Istovremeno, što više odnosa nebesa i zemlje nastaje, to se više vrši se separacija rjetkoće i gustoće tj. nebesa i zemalja.
Tako da; Što je vakum veći u nekom nebu tj. nebo je rjeđe to se ono više raširuje odnosno ima veću zapreminu, a njegova zemlja je više komprimirana, teža i stabilnija i obrnuto što je vakum u nekom nebu gušći tj. što je vakum puniji to se ono više skuplja odnosno ima manju zapreminu a njegova zemlja je manje komprimirana, lakša i nestabilnija.

Možemo zamisliti prvo nebo i prvu zemlju kao jednu kompaktnu cjelinu iznad koje se nalazi drugo nebo i druga zemlja isto tako kompaktni, a u kojima je sadržano prvo nebo prva zemlja; I potom treće nebo i zemlja u kojima su sadržani i drugo nebo i zemlja u sebi sa prvim nebom i zemljom i tako sve do sedmog neba i zemlje u kojima su sadržana sva ostala nebesa i zemlje.
Nebesa i zemlje su kompaktne svako za sebe i slično se mješaju kao npr. što imamo vodu u tri agregatna stanja. Sve je to voda, međutim; svako to zasebno agregatno stanje je svijet za sebe i u suštini se ne mješaju. Ako ih imamo u jednoj posudi i ako bi ih pomješali oni bi se opet držali odvojeno. Para bi ostajala para, voda voda a led led. I na sličan način kako je led uronjen vodu ili zrak, ipak, unutar leda ne ulazi niti voda niti para. Polje sila u ledu ostaje nepromjenjeno ma koliko ga pokušavali pomješati sa poljem sila vode ili pare.
Ako pretpostavimo da se svjetlost u ledu kreće jednom brzinom, i kad ona izađe iz leda u vodu kreće se brže, a kad iz vode izađe u zrak kreće se još brže. S tom paralelom možemo uporediti sedam nebesa i zemalja i njihovu kompaktnost sa tri agregatna stanja vode, s tim da zemlje i nebesa nemaju tri već sedam “agregatnih” stanja, a s timu logici ne tri brzine svjetlost (para, voda, led) nego sedam brzina svjetlosti (vezano za sedam “agregatnih” stanja svakog neba i njegove zemlje). I naravno svaka brzina svjetlosti je specifično vezana za svoje nebo i zemlju.

Kako imamo sedam nebesa, tako znači da imamo i sedam zemalja koje su obrnuto-proporcionalne svojim nebesima.
● Što je zemlja (čitaj masa) teža to je ona koncentrisanija i kompaktnija, i nalazi se dublje u prostoru (udaljenija je od neba);
● Što je zemlja (čitaj masa) lakša to je ona manje koncentrisana i kompaktna, i nalazi se pliće u prostoru (bliža je nebu);
Pošto imamo sedam zemalja svaka zemlja je, počev od prve sve udaljenija od prvog odnosno sedmog neba, tako da je sedma zemlja najdublja tj najudaljenija najteža i najgušća u odnosu na sva nebesa i na jediničnu cjelinu istovremeno.
● Što je nebo (čitaj vakum) teži to je on koncentrisaniji i kompaktnij, i nalazi se dublje u prostoru (bliži je zemlji);
● Što je nebo (čitaj vakum) lakši to je on manje koncentrisan i kompaktan, i nalazi se pliće u prostoru (udaljeniji je od zemlje);
Pošto imamo sedam nebesa svako nebo je, počev od prvog sve udaljenije od prve odnosno sedme zemlje, tako da je sedmo nebo najpliće tj. najudaljenija najlakše i najrjeđe u odnosu na sve zemlje i na jediničnu cjelinu istovremeno.

Ako posmatramo samo nebesa odnosno vakume, sa predhodnim zaključcima, da je svako niže nebo (vakum) gušće od neba iznad i ako se krećemo kroz npr. prvo nebo (vakum), da bi dospjeli u drugo nebo (vakum) moramo razbiti prvo nebo (razderati) da bi dospjeli u nebo iznad, odnosno da bi iz nižeg vakuma dospjeli u viši vakum moramo na neki način moći razrjediti vakum prvog neba do nivoa vakuma drugog neba itd. do vakuma sedmog neba.
U prirodi to vidimo lakše na primjeru zemlje (mase). Vidimo da u “zvjezdama” na našem najbližem nebu, ako ima dovoljno pritiska njihov centar komprimira sve više dok ne dostigne takav nivo dok gustina komprimirane mase ne dostigne takvu komprimiranost da jednostavno ne može opstati na našem prvom nebu i zemlji već se prebacuje u više nebo i postaje dio njega, a kod nas se ona gubi. Ovaj fenomen je u modernoj fizici poznat pod imenom “crna rupa”.

Crna rupa nije ništa drugo do otvor između dva neba.