BH Forum
Novi BH internet forum


Prikaži postove

Ova sekcija vam omogućuje pregled svih postova koje je objavio ovaj član. Napomena: možete vidjeti postove samo iz rubrika kojima trenutno imate pravo pristupa.


Poruke - x

 Str: 1 2 3 ... 20
1
Pravo / U pripremi set zakona o rasterecenju privrede u Federaciji BIH
«  u: Travanj 17, 2019, 09:41:39 prijepodne »
U PRIPREMI SET ZAKONA O RASTEREĆENJU PRIVREDE I POBOLJŠANJU POSLOVNOG AMBIJENTA U FEDERACIJI BIH
17.04.2019.

Incijativa Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine za donošenje seta zakona o rasterećenju privrede i poboljšanju poslovnog ambijenta u Federaciji BiH podržana je većinom glasova na tematskoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

Zaključeno je da zakone treba da pripreme Federalna vlada i resorna ministarstva, te da ih upute u parlamentarnu proceduru u roku od 60 dana, u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 1/1994, 1/1994 - Amandman I, 13/1997 - Amandmani II-XXIV, 13/1997 - Amandmani XXV i XXVI, 16/2002 - Amandmani XXVII-LIV, 22/2002 - Amandmani LVI-LXIII, 52/2002 - Amandmani LXIV-LXXXVII, 60/2002 - ispr. Amandmana LXXXI, 18/2003 - Amandman LXXXVIII, 63/2003 - Amandmani LXXXIX-XCIV, 9/2004 - Amandmani XCV-CII, 20/2004 - Amandmani CIII i CIV, 33/2004 - Amandman CV, 71/2005 - Amandmani CVI-CVIII, 72/2005 - Amandman CVI i 88/2008 - Amandman CIX). Vlada je zadužena da u istom roku bude održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta za teritoriju FBiH.

Posljednji zaključak sa sjednice je da dva akta iz ovog seta, zakoni o doprinosima i o porezu na dohodak, ne mogu biti razmatrani ako među njima ne bude i treći, zakon o povećanju minimalne plate u FBiH.

Udruženje poslodavaca FBiH, inicijator ove sjednice, sredinom marta je iniciralo Vladi i Parlamentu FBiH usvajanje zakona čiji su ciljevi rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta u FBiH i BiH. Među njima je pet zakona o izmjenama i dopunama zakona koje su Vladi i Parlamentu FBiH dostavljeni sredinom 2018.godine, a odnose se na zakone o zdravstvenom osiguranju, o fiskalnim sistemima, o putnom prometu, privatizaciji preduzeća, profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

www.pravobih.com

2
Psihologija / Deža vu - da li vam se dasava ?
«  u: Travanj 14, 2019, 05:01:12 poslijepodne »
Da li vam se desava nekada da kada se nesto desi - imamo osjecaj da smo to identicno sanjali, i da znamo sta ce se nastavit desavati u tom trenutku ?


Zašto i kako doživljavamo deža vu?

Moguća epileptična epizoda u kojoj sve nervne ćelije reaguju sinhronizovano

Fenomen zvan deža vu (déjà vu) je francuski termin i u bukvalnom prevodu znači već viđeno. Ljudi koji su doživjeli ovo stanje, često ga opisuju kao neodoljiv osjećaj povezanosti sa nekim stvarima sa kojima nemate nikakvo prethodno iskustvo.

Deža vu je osjećaj familijarnosti, a deža vesu (déjà vécu - već doživljeno) osjećaj uspomena, sjećanja. Iako naučno nedokazano, postoje i oni koji ovaj fenomen doživljavaju i kao prekogniciju, odnosno predznanje, pa kao i proročanstvo.

Sam fenomen je veoma teško izučavati u laboratorijskim uslovima, jer ga je skoro nemoguće isprovocirati. Deža vu je rijetka pojava i vrlo vjerovatno rezultat preklapanja nervnih sistema za kratkoročno i dugoročno pamćenje. Takođe, spekuliše se da se deža vu može isprovocirati određenim ljekovima, ali ni to do sada nije dokazano.

Sa druge strane, ipak znamo određene stvari o ovoj pojavi, koje bi mogle da nam pomognu u dubljoj analizi. Ljudi ne doživljavaju deža vu prije svoje 8 ili 9 godine života. Sa ovom pojavom se najčešće susrećemo u tinejdžerskom dobu i u dvadesetim godinama, a u kasnijem periodu sve manje. Shodno tome, mogli bismo zaključiti da deža vu ima neke veze sa razvojem mozga. Mnoge popularne teorije zapravo govore o diskonekciji, odnosno razdvajanju koje se potencijalno dešava u dubokim strukturama mozga koje obrađuju naša iskustva nesvjesno, i onih struktura koje su svjesne našeg iskustva, te nam nakon obrade, govore šta smo vidjeli.

Pokušaćemo da objasnimo ovu teoriju. Počnimo od sistema za vid. Nakon što naše oči vide nešto, one taj signal šalju na krajnji dio mozga, u potiljačni režanj, gdje je smješten vizuelni korteks. Tu se slika obrađuje, i tada postajemo svjesni onoga što smo vidjeli. Ali vizuelni korteks nije prva stanica na kojoj ta informacija staje. Zapravo, znamo da staje na mnogim drugim mjestima.

Na primjer, u amigdalu (centar naših emocija), gdje je potencijalno podložna nehotično emocionalnoj obradi, kao i u tektumu, centru zaduženom za preliminarnu vizuelnu obradu, i u asistiranju pri pokretanju očiju. Ovi podaci su veoma bitni, jer oni znače da ljudi sa sljepilom, izazvanim oštećenjima na vizuelnom korteksu, ne mogu ništa da vide niti da prepoznaju. Ipak, drugi djelovi mozga do kojih dolazi ovaj signal, su potpuno zdravi, te tako, uprkos činjenici da su zvanično slijepi, kod ovih ljudi se ispoljava ono što se stručno naziva kortikularno sljepilo (eng. blindsight).

Iako ne vide, u stanju su da izbjegavaju sve prepreke koje im se nalaze na putu kretanja, čak i da prepoznaju izraze ljudi na fotografijama koje im se prikazuju, i da ispolje slično raspoloženje, iako ni sami ne mogu da objasne zašto je to tako. Zaključak je da se dosta toga dešava u našem mozgu, i da ako te preliminarne strukture našeg sistema za vid, omogućavaju potpuno slijepim ljudima da budu svjesni, na nesvjestan način, stvari koje gledaju, onda možemo da potvrdimo da imamo neophodan sastojak za gore pomenutu tezu o diskonekciji.
vizije
vizije

Ili da dodatno uprostimo: iskusili ste događaj A, pa onda B i na kraju C, i unutrašnji djelovi mozga su tu informaciju pohranili u vašu memoriju, generišući emotivni odgovor, da bi vam djelić sekunde kasnije, vizuelni korteks, ni od kuda, krenuo da saopštava – “vidjeli ste A, pa B…”, kada ga mozak prekida i pretpostavlja C kao nešto što zvuči poznato, logično. Upravo ovo bi mogao suštinski da bude deža vu. Ali šta je to što izaziva ovakvo nesinhronizovano procesuiranje iste informacije?

Najverovatniji odgovor na ovo pitanje je neurološka abnormalnost, moguća epileptična epizoda u kojoj sve nervne ćelije reaguju sinhronizovano. Takođe znamo da su osobe koje često  i uporno doživljavaju deža vu, sklone moždanim oštećenjima temporalnog režnja. Iako ovo djeluje loše, ne morate da idete kod ljekara sledeći put kada doživite deža vu. Zapravo, minorni epileptični napadi su sasvim normalna pojava. Vjerovatno ste iskusili pojavu koja je poznata i kao hipnogogični trzaj. Fensi naziv za situaciju u kojoj se naglo trgnete, momenat prije nego što utonete u dubok san, jer ste pomislili da padate u tamnu provaliju.

Inače, deža vu nije jedino vu koje postoji. Primjera radi, postoji i preskue vu, ili na vrhu jezika, situacija u kojoj znate o čemu se priča, svjesni ste potpuno o čemu je reč, ali u tom momentu, prosto ne možete da se sjetite. Kao kada pokušavate da se sjetite imena glumca iz nekog filma.

Znate o kome je riječ, gledali ste ga u deset različitih ostvarenja, ime vam je na vrhu jezika, ali nikako ne možete da ga se sjetite. I konačno, postoji i jamais vu, pojava u kojoj vam nešto što vam je poznato, sa čim ste upoznati, najednom djeluje potpuno novo i bizarno.

Šizofreni pacijenti će u nekim slučajevima insistirati da ne poznaju osobu, koju inače poznaju. Uzgred budi rečeno, svako od nas je barem jednom iskusio jamais vu, do neke granice. Na primjer, kada u sebi ponavljate neku riječ, iznova i iznova i iznova, riječ počinje da gubi suštinu i značenje, i vrlo brzo se zapitate kako je ta riječ uopšte riječ, odnosno definicija za bilo šta, prenosi Dokolica.

3
Humor / Odg: 10 miliona postova za ginisa !
«  u: Travanj 10, 2019, 09:27:34 poslijepodne »
180

4
Humor / Odg: 10 miliona postova za ginisa !
«  u: Travanj 10, 2019, 09:27:20 poslijepodne »
179

5
Pravo / Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit RS
«  u: Travanj 09, 2019, 10:33:13 prijepodne »
NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT: Poreski obveznik može da izvrši umanjenje poreske osnovice poreza na dobit za vrijednost ulaganja u opremu i postrojenja za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti
09.04.2019.

Stručna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, čiji predlagač je Vlada Republike Srpske, održana je u prostorijama Narodne skupštine Republike Srpske, u organizaciji Odbora za finansije i budžet.

Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednica Odbora za finansije i budžet Željka Stojičić istakla je da je cilj stručne rasprave da članovi Odbora i ostali narodni poslanici dobiju potrebne informacije, stručna mišljenja i komentare stručne javnosti o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit ("Sl. glasnik RS", br. 94/2015 i 1/2017) koji je u skupštinskoj proceduri.

Osnovne izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit na početku rasprave obrazložila je pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Slobodanka Popović.

U obrazloženju je navedeno da se predloženim zakonom, za razliku od relevantnih odredaba važećeg Zakona o porezu na dobit, na drugačiji način uređuje poreska olakšica po osnovu ulaganja u proizvodne djelatnosti, a koja je prevashodno predložena sa ciljem da se pospješi investiranje u proizvodne djelatnosti u Republici Srpskoj, te da se tako stimuliše proizvodna djelatnost.

Istaknuto je da Republika Srpska u proteklom periodu u kontinuitetu, putem umanjenja osnovice poreza na dobit, pospješuje reinvestiranje, čime se jača proizvodna osnova privrede Republike Srpske. Tako je i ovim Nacrtom zakona uređeno da poreski obveznik može da izvrši umanjenje poreske osnovice poreza na dobit za vrijednost ulaganja u opremu i postrojenja za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti.

Takođe, značajna je izmjena koja se odnosi na amortizaciju stalne imovine koja nije u vlasništvu poreskog obveznika, ali pod uslovima da ulaganja koja je on izvršio u tuđu stalnu imovinu koju koristi povećavaju nabavnu vrijednost sredstva, a koja ne umanjuje zakupninu definisanu ugovorom o zakupu.

Svi prijedlozi, mišljenja i stavovi stručne javnosti koji su izneseni tokom rasprave o ovom Nacrtu zakona biće dostavljeni Odboru za finansije i budžet.

U stručnoj raspravi učestvovali su članovi Odbora za finansije i budžet Jelena Trivić, Zoran Vidić, Milorad Sofrenić i Srđan Todorović, kao i predstavnici Poreske uprave Republike Srpske, Fiskalnog savjeta Republike Srpske, Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Republike Srpske, Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Udruženja ekonomista Republike Srpske i Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Narodna skupština Republike Srpske u martu je na Trećoj redovnoj sjednici usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, uz zaključak o upućivanju u stručnu raspravu.

www.pravobih.com

6
Pravo / Ubrzati usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama BiH
«  u: Travanj 05, 2019, 11:04:11 prijepodne »
UBRZATI USVAJANJE IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BIH

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark i direktor USAID-a u BiH Piter Dafi pozvali su članove Savjeta ministara u tehničkom mandatu i poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH da ubrzaju razmatranje i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH", br. 39/2014).

"Ovo je sigurno prioritet za BiH na njenom putu ka članstvu u EU", istakao je Vigemark.

On je poručio vlastima u BiH da bi i za donošenje ovog, ali i hiljade novih zakona prvo trebalo konsultovati eksperte iz EU, koji bi utvrdili usklađenost tih rješenja sa evropskom legislativom, da ne bi došlo do usvajanja zakona koji neće moći biti sprovedeni u praksi.

Prema njegovim riječima, takva praksa počela je u Republici Srpskoj i već daje rezultate.

Vigemark je pozdravio napore Agencije za javne nabavke BiH na planu obuke službenika, kao i učešće nevladinog sektora u borbi protiv korupcije.

On je dodao da svaki prekršaj mora biti sankcionisan ako se želi pravna država i vladavina prava.

Dafi je istakao da je korupcija kao računarski virus koji, kada dospije u sistem, usporava sve njegove funkcije.

"Korupcija u BiH usporava i negativno utiče na procedure javnih nabavki, odbija investitore i umanjuje povjerenje građana u vlast. Vrijeme je da se nešto preduzme na tom planu", poručio je Dafi.

Obraćajući se učesnicima konferencije "Predstavljanje rada i posebnih projekata Agencije i ključnih partnera za unapređenje sistema javnih nabavki u BiH" i novinarima, vršilac dužnosti direktora Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin naveo je da su tri ključne riječi koje karakterišu rad Agencije: elektronske nabavke, profesionalizam i borba protiv korupcije.

On je najavio da će od 2023. godine sve procedure javnih nabavki biti sprovođene elektronskim putem.

Prema njegovim riječima, od 225 praćenja pojedinačnih postupaka javnih nabavki u BiH u prošloj godini procesuirano ih je samo četiri.

"Naša namjera je da identifikujemo i kaznimo koruptivna ponašanja s ciljem sprečavanja korupcije. BiH je odlučila da napravi iskorak na tom planu", rekao je Salčin.

Rukovodilac programa u Njemačkoj agenciji za međunarodnu saradnju /GIZ/ Matijas Mele potvrdio je nastavak dugogodišnje podrške Agenciji za javne nabavke BiH.

On je istakao da je funkcionalan sistem javnih nabavki dobra osnova za pružanje kvalitetnih usluga u privredi, i to na zakonit i transparentan način.

Prema njegovim riječima, EU pridaje veliki značaja unapređenju sistema javnih nabavki, a taj primjer trebalo bi da slijedi i BiH.

U okviru konferencije dodijeljen je određeni broj sertifikata službenicima za javne nabavke.

https://www.pravobih.com

7
Pravo / Problem parafiskalnih nameta u BiH
«  u: Travanj 04, 2019, 10:13:15 prijepodne »
PROBLEM PARAFISKALNIH NAMETA U BIH
04.04.2019.

Više od 3.000 parafiskalnih nameta evidentirano je na svim nivoima u Bosni i Hercegovini od kojih veliki broj ide direktno u "džepove" pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija, upozoravaju udruženja poslodavaca u BiH.

Bosna i Hercegovina ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Evropske unije nameti su puno veći, što Bosnu i Hercegovinu pored svih drugih prepreka ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate.

Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i "pratećih" korisnika koje privreda i građani plaćaju za "korištenje dobara od općeg interesa" (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije.

Zlatan Dedić iz Udruženja poslodavaca FBiH objašnjava da se novac prikupljen od ovih nameta najčešće ne koristi namjenski niti transparentno.

- Veliki problem predstavlja i činjenica da veliki broj parafiskalnih nameta ne ide u budžete ili vanbudžetske fondove već u "džepove" pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija - upozorava Dedić.

Navodi da je zanimljiva situacija da ukidanje jednog parafiskalnog nameta, naprimjer na nivou Federacije BiH, rezultira uvođenjem tih istih nameta na nivou kantona.

- Ovo pokazuje da se konstantno pokušavaju uvesti novi i povećati postojeći nameti. Bez obzira na opredjeljenja da se pristupi racionalizaciji parafiskalnih nameta ovaj posao je i dalje na početku - ukazao je Dedić.

Upitan da li može govoriti o konkretnim brojkana, Dedić navodi primjer uticaja parafiskalnih nameta na opterećenje poslodavaca.

- Uz plaćanje poreza i doprinosa od 0,72 KM na isplaćenu 1 KM plaće radniku, parafiskalni nameti podižu opterećenje na 0,90 KM. Sasvim je razumljivo da ovo u velikoj mjeri utiče na smanjenje konkurentnosti domaćih kompanija ali i onemogućava povećanje zaposlenosti - kategoričan je Dedić.

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH i Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo su uputili inicijative federalnoj i kantonalnoj vladi za formiranjem koordinacionog tijela za parafiskalne namete.

U sastav koordinacionog tijela, objašnjava Dedić, pored predstavnika kabineta premijera i ministarstva finansija predviđa se i učešće predstavnika reprezentativnog udruženja poslodavaca.

- Nadležnost ovog tijela je da analizira opravdanost prijedloga za racionalizaciju, ukidanje, ili uvođenje pojedinih parafiskalnih nameta, ažuriranje registra parafiskalnih nameta, izrada zakona o parafiskalnim nametima i analiza njegove primjene te koordinacija aktivnosti u vezi sa parafiskalnim nametima - rekao je Dedić za Klix.ba.

Dodaje da bi se koordinaciono tijelo sastajalo najmanje jednom mjesečno, a na dnevnom redu mogu biti najviše dva parafiskalna nameta.

- Cilj je uvesti praksu da se nijedan novi parafiskalni namet ne usvoji bez pribavljenog mišljenja koordinacionog tijela o njegovoj opravdanosti - ukazao je Dedić.

Dedić navodi da je Vlada Kantona Sarajevo bila "brza" i usvojila inicijativu.

- Zadovoljan sam što je Vlada KS na čelu s premijerom Edinom Fortom reagovala promptno na inicijativu Udruženja poslodavaca KS i donijela odluku o formiranju koordinacionog tijela za parafiskalne namete. Pokazali su spremnost na partnerski odnos i zajedničko djelovanje u pravcu rasterećenja privrede, a time i kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta - istakao je Dedić.

Navodi da će u sastavu koordinacionog tijela na nivou Kantona Sarajevo biti i predstavnici ministarstva privrede i ministarstva komunalne privrede i infrastrukure.

- Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo ima spreman i drugi set inicijativa za rasterećenje privrede i narednom period će ih uputiti Vladi Kantona Sarajevo. Želja nam je i da u drugim kantonima budu formirana tijela koja bi bavila parafiskalnim nametima na teritoriji tih kantona - rekao je Dedić.

IZVOR: www.pravobih.com

8
Fudbal/Nogomet / English Premier League
«  u: Travanj 03, 2019, 09:44:00 poslijepodne »
Evo za ljubitelje najbolje lige na svijetu. Šta mislite ko je najači ove godine u Engleskoj ?! Ko če osvojiti ?! Komentarišite utakmice, igrače, sudije, navijače, redare :D ...

9
Pravo / U pripremi Zakon o sprecavanju zlostavljana na radnom mjestu u RS
«  u: Travanj 03, 2019, 12:16:02 poslijepodne »
U PRIPREMI ZAKON O SPREČAVANJU ZLOSTAVLJANJA NA RADNOM MJESTU U RS


U Republici Srpskoj bi ove godine trebalo da počne izrada zakona o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu, odnosno mobingu, jer postojeća zakonska rješenja nisu dovoljno zaštitila radnike.

To je potvrđeno iz Saveza sindikata Republike Srpske, odakle poručuju da im se zbog mobinga u prosjeku godišnje obrati između 20 i 30 članova, mada se procjenjuje da je taj broj zapravo mnogo veći.

Sindikalci ističu da je pitanje mobinga u ovim momentima donekle regulisano samo Zakonom o radu("Sl. glasnik RS", br. 1/2016 i 66/2018), a kroz novi zakon će, vjeruju, biti definisan pojam mobinga, šta sve predstavlja, ali i načini zaštite radnika.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, podsjeća da su i ranije tražili da se donese poseban zakon o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu jer su, pojašnjava, uvidjeli da postojeće radno zakonodavstvo dovoljno ne štiti one koji imaju ovaj problem.

"Tako da smo taj zakon još 2013. godine uputili u skupštinsku proceduru i on je, nažalost, povučen iako je prošao sve javne rasprave te utvrđen u formi prijedloga. Povučen je jer ga skupštinski odbori, u kojima sjede poslodavci, nisu htjeli prihvatiti", tvrdi Stanković.

Po njegovim riječima, Sindikat nakon toga nije odustao od svoje namjere.

"Kada smo zaključivali memorandum s Vladom RS, pitanje zakona o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu, ili zakona o mobingu, ponovo smo stavili na dnevni red i u toku ove godine treba da počne s radom radna grupa koja će ponovo pripremiti nacrt zakona o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu", ističe Stanković.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, poručuje da će poslodavci vjerovatno učestvovati u procesu izrade ovog zakonskog rješenja.

"Mi u Uniji nismo imali razgovore na tu temu, ali moj lični stav je da treba biti veoma oprezan prilikom izrade takvog zakona. Svjedoci smo da se takav zakon u drugim zemljama često zloupotrebljava. Mislim da mobinga ima i od strane rukovodilaca prema radnicima, ali i u suprotnom smjeru", rekao je Mijić.

Sindikalne vođe upozoravaju da u ovim momentima mobing nije lako dokazati.

"Mobing je teško dokazati, tako da se ljudi i ne odlučuju da ga prijave. Osim toga, još, nažalost, postoji strah za radno mjesto", rekla je Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kojoj radnici prošle godine nisu prijavljivali mobing.

Da je pravna bitka u slučaju mobinga teška i nepredvidiva, svjedoče i u Savezu sindikata RS. Radnici im, naime, dođu te iznesu svoj problem, ali...

"Mi ih uputimo kako mogu da ostvare prava i oni vide da je to dugotrajan i iscrpljujući put i, nažalost, mnogo njih odustane od bilo kakve sudske zaštite. U slučaju kada se odluče na sudsku zaštitu, sud utvrđuje da li je bilo mobinga ili nije, pa ako je bilo, radnik ima drugu fazu - da traži naknadu materijalne štete jer je bio mobingovan", pojašnjavaju iz Saveza sindikata RS.

Sindikalci se stoga nadaju da će, kada zakon o mobingu ugleda svjetlo dana, imati bolje rezultate, odnosno da će znati na koji način adekvatno zaštititi radnike. Osim toga, nadaju se i da će poslodavci nakon donošenja ovog zakona strahovati od sankcija i sudskog procesuiranja.

IZVOR: www.pravobih.com

10
Pravo / U pripremi novi Zakon o zastiti licnih podataka
«  u: Ožujak 16, 2019, 03:35:21 poslijepodne »

U PRIPREMI NOVI ZAKON O ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA
15.03.2019.

Zakonitost, ograničenje svrhe, tačnost, ograničenje čuvanja, samo su neki od principa na kojima bi trebalo da se zasniva novi Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Izmjene će se najviše odnositi na strože obaveze kada je u pitanju traženje saglasnosti vlasnika podataka, a sve one koji prekrše Zakon, čekaju ogromne kazne, kažu u Privrednoj komori Republike Srpske. Sve ovo je, kako kažu, u cilju usaglašavanja sa standardima EU.

"Upravo na tom treba da se insistira, odnosno da vidimo kako i na koji način da definišemo ovaj novi zakon, da se prilagodimo standardima EU, ali isto tako da nemamo tako drastične kazne kao što su to u EU. Tu se postavlja pitanje da li zaista moramo da propišemo i kazne do te mjere, s obzirom da nismo članica EU i da nam ovo ne mora baš biti ni samim tim obaveza da imamo toliko rigorozne kazne kao što su one određene u EU", kaže Vladimir Blagojević portparol Privredne komore Republike Srpske.

O ovom Zakonu su raspravljali i privrednici kojima, u slučaju zloupotrebe ličnih podataka, slijede drastične kazne. Upravo ovakve kazne su im najviše zaokupile pažnju. Kažu, ne možemo se porediti s EU, pa i nema smisla za ovakve izmjene.

Ipak, nije veliki broj onih koji su poslali sugestije, tvrde u komori. Poslodavci kažu, ovo ih mnogo ne dotiče, pa nisu ni slali sugestije.

"Poslodavci, jednostavno, nisu nešto pretjerano zainteresovani. Jako mali broj poslodavaca se dotiče toga, u smislu prikupljanja podataka. Naravno da ima onaj drugi dio o objavljivanju podataka gdje imamo nadzor od određenih institucija BiH, ali naša organizacija nije davala nikakve primjedbe, jer, jednostavno, nismo dovoljno upućeni i nije nam to nešto bilo puno interesantno", kaže Saša Trivić, iz Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske.

One obrade koje otkrivaju rasno ili etničko porijeklo, politička mišljenja, vjerska uvjerenja, podaci o zdravlju ili seksualnoj orijentaciji vrše se isključivo ako je to neophodno i to ako je propisano posebnim zakonom, radi zaštite vitalnih interesa vlasnika podataka ili ako se takva obrada odnosi na podatke za koje je očito da ih je objavio vlasnik podataka.

www.epravo.ba

11
Prirodne nauke / Odg: Ravna Zemlja
«  u: Ožujak 16, 2019, 03:33:59 poslijepodne »
Drug mi jedan vjeruje da je zemlja ravna i svaki dan gleda na Youtube snimke  :)

12
Pravo / U pripremi zakon o sudenju u razumnom roku
«  u: Ožujak 12, 2019, 12:11:23 poslijepodne »
U PRIPREMI ZAKON O SUĐENJU U RAZUMNOM ROKU U RS
12.03.2019.

U Republici Srpskoj (RS) će po prvi put biti usvojen Zakon o suđenju u razumnom roku - najavio je entitetski ministar pravde Anton Kasipović.

-Mislim da to može značajno unaprijediti pravosuđe u RS – ukazao je on.

Kasipović je rekao da će u narednih mjesec dana biti objavljen izvještaj o svim riješenim i neriješenim predmetima u svim sudovima u RS.

- Želimo da ljudi vide kako rade sudovi – dodao je entitetski resorni ministar.

www.epravo.ba

13
Pravo / Za 15 godina duznosti razrijeseno osam sudija i cetvoro tuzilaca
«  u: Ožujak 04, 2019, 02:02:34 poslijepodne »
VISOKI SUDSKI I TUŽILAČKI SAVJET BIH: Za 15 godina dužnosti razriješeno osam sudija i četvoro tužilaca
04.03.2019.

Visoki sudski i tužilački savet je od 2004. godine do danas razrešilo dužnosti osmoro sudija i četvoro tužilaca. Trenutno se vode četiri postupka po tužbama u kojima je tokom protekle godine zatražena mera razrešenja dužnosti.

Razlozi zbog kojih su donesene ovakve odluke su različiti, ali kako su rekli iz VSTS-a, najčešće su utvrđeni prekršaji iz člana 56. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 25/2004, 93/2005 i 48/2007), tačka 22. "ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije". Zbog ovoga je razrešeno šestoro sudija.

Za njih pet je izrečena mera razrešenja i zbog namernog davanja lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Veća.

– Naravno, znatan deo ovih odluka nije donesen samo zbog jednog izvršenog prekršaja, odnosno sudije nisu razrešeni samo zbog toga. Radi se o kombinacijama utvrđenih pomenutih prekršaja i sledećih prekršaja propisanih članom 56. Zakona o VSTS-u BiH: nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti, donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka, propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtevima Saveta i bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje poverenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva, neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti sudija i osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog dela, ili ako je proglašen krivim za krivično delo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije – poručili su iz Kancelarije disciplinskog tužioca VSTS-a.

Razrešenje dužnosti je jedna od najrigoroznijih mera, a VSTS izriče mere kao što su smanjenje plate, javne i pismene opomene i premeštaj. Sudije prijavljuju stranke u postupku, advokati, učesnici u postupku, rukovodioci, njihove kolege, institucije ili se istraga pokreće po anonimnim pritužbama.

www.epravo.ba

14
Pravo / Prilikom registracije svih motornih vozila placa se naknada za zagadivanje život
«  u: Veljača 26, 2019, 03:22:03 poslijepodne »
ODLUKA O JEDINIČNIM NAKNADAMA ZA ZAGAĐIVANJE ŽIVOTNE SREDINE ZA MOTORNA VOZILA: Prilikom registracije svih motornih vozila plaća se naknada za zagađivanje životne sredine. Iznos zavisi od starosti motora i kubikaže
26.02.2019.

Vozači u Republici Srpskoj od 3. januara 2019. godine prilikom registracije svih motornih vozila plaćaju još jedan namet - naknadu za zagađivanje životne sredine.

Iznos naknade zavisi od starosti motora i kubikaže. Za novije automobile naknada iznosi oko tri marke, a za starija oko 10 maraka. Cilj je da vlasnici automobila koji više zagađuju životnu sredinu plaćaju veću naknadu, a manju oni koji imaju i manje "zagađivače".

Naknada se plaća na osnovu Odluke o jediničnim naknadama za zagađivanje životne sredine za motorna vozila ("Sl. glasnik RS", br. 116/2018 i 119/2018), koju je donela Vlada RS krajem prošle godine, a na osnovu Zakona o zaštiti vazduha ("Sl. glasnik RS", br. 124/2011 i 46/2017).

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, u koji se sliva novac od ovih naknada, rekao je ranije da je sada urađena harmonizacija propisa na teritoriji BiH, budući da se u Federaciji BiH ova naknada plaća od 2013. godine. Osim toga, navodi on, reč je o međunarodnoj direktivi u oblasti zaštiti životne sredine koju Republika Srpska treba da sprovede.

Po gruboj računici Fonda, godišnji iznos od naknada sa kojim će Fond za zaštitu životne sredine da raspolaže biće između dva i tri miliona maraka, koje će vozači da uplate na ime ove naknade prilikom registracije vozila. Todorović tvrdi da će se novac trošiti namenski.

- Sve pare od te naknade biće iskorištene za projekte smanjenja zagađivanja životne sredine i za projekte energetske efikasnosti. To postoji u celoj Evropi i okruženju - ističe Todorović.

Navodi da će na taj način i Fond imati veće šanse da dobije značajnija sredstva prilikom apliciranja kod međunarodnih fondova.

U Republici Srpskoj je registrovano oko 366.000 motornih vozila.

Iz Vlade RS uveravaju da će, obezbeđivanjem dodatnih sredstava za finansiranje zaštite životne sredine, biti osigurano unapređenje mera zaštite životne sredine, veći stepen zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha.

Međutim, Vlada RS Zakonom nije obuhvatila industrijske kapacitete, odnosno velike zagađivače.

www.bih-pravo.org

15
Pravo / Restitucija imovine vjerskim zajednicama i drugim uslov ulaska BiH u EU
«  u: Veljača 25, 2019, 10:00:15 prijepodne »
RESTITUCIJA IMOVINE VJERSKIM ZAJEDNICAMA I DRUGIM PRIVATNIM LICIMA USLOV ZA ULAZAK BIH U EU
25.02.2019.

Evropski parlament je u svojoj rezoluciji u vezi sa BiH pozvao vlasti te zemlje da vrate imovinu vjerskim zajednicama i drugim privatnim licima.

Iako se eksplicitno ne spominje jevrejska zajednica, radi se o rezoluciji koja se naslanja na Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine, koju je EU usvojila za vrijeme češkog predsjedavanja EU, u kojoj je 46 zemalja, među kojima i naša zemlja, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama Holokausta.

U ovoj deklaraciji se, između ostalog, ističe da ovih 46 zemalja treba da ulože posebne napore kako bi se preživjelim i njihovim potomcima omogućio život u dignitetu.

"Uzimajući u obzir važnost restitucije nekretnina koje su pripadale žrtvama Holokausta, zemlje učesnice se pozivaju da ulože svaki napor kako bi ispravile posljedice nepravednog oduzimanja imovine", navedeno je u deklaraciji.

Podsjećanja radi, najveći dio imovine oduzet je u toku i nakon Drugog svjetskog rata, a imovina je, osim pripadnicima jevrejske zajednice, oduzeta i pripadnicima drugih vjerskih zajednica, kao i drugim privatnim licima koja su bila smatrana neprijateljima tadašnjih vlasti.

U svojoj rezoluciji Evropski parlament poziva na ispravljanje ovih istorijskih nepravdi, kao uslov za primanje BiH u članstvo u EU.

"Pozivamo BiH da obezbijedi pravo na imovinu, ukazujemo na nedostatak zakonskog okvira za rješavanje pitanja prava na restituciju i ohrabrujemo vlasti da pokrenu dijalog sa svim zainteresovanim stranama na ovim pitanjima", istaknuto je.

Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kaže da je BiH jedina zemlja u regionu koja ništa nije uradila da se toj zajednici, ali i drugim zajednicama, vrati njihova imovina, ili da ih adekvatno obešteti.

"Sve ostale zemlje su to pitanje riješile ili su počele da ga rješavaju, osim BiH. RS je počela to da rješava kada je 2001. usvojila zakon, međutim naredne godine visoki predstavnik je taj zakon ukinuo smatrajući da to pitanje treba riješiti na nivou BiH. Od tada do danas ništa nije urađeno, a tek kada se formira naredni Savjet ministara vidjećemo hoće li se oni baviti ovim pitanjem", kaže Finci.

Ističe da je ohrabren ovim dokumentom Evropskog parlamenta, koji, kako kaže, prvi put eksplicitno navodi da je pitanje restitucije, kao dio opšte vladavine prava, uslov za EU.

Dodaje da je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, prilikom posjete Izraelu rekao da je jevrejska imovina u BiH vrijedna oko šest milijardi maraka, ali upozorava da ova cifra vjerovatno nije tačna.

"Niko nikad nije napravio procjenu. Ova cifra se spominje više kao opravdanje da se radi o ogromnoj imovini i da se zato ona ne može vratiti. Međutim, veliki dio ovog problema se može riješiti da državu ne košta ništa. Recimo, ako imate zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koja je vlasništvo Jevrejske zajednice, onda samo treba napraviti da se kirija ne plaća njima, nego Jevrejskoj zajednici. Samo je stvar volje da se ovaj problem riješi", kaže Finci i dodaje da je jevrejska imovina u 28 gradova gdje su postojale jevrejske zajednice, a da je u RS najveći dio te imovine u Banjaluci i Doboju.

Inače, nije samo BiH zemlja koja ne vraća imovinu žrtvama nacističkog režima, ili ljudima kojima je imovinu oduzela postratna vlast u istočnoj Evropi. Britanski "Guardian" piše da je većina zemalja bivšeg komunističkog bloka uradila vrlo malo da se ovo pitanje trajno riješi.

"U tim zemljama živi oko pola miliona žrtava Holokausta. Većina ih živi u bijedi", piše "Gardijan".

www.epravo.ba

 Str: 1 2 3 ... 20