Novi Postovi

 Str: [1] 2 3 ... 10
1
Pravo / Neosnovanost zahtjeva za zastitu zakonitosti
« Zadnji post od x u Rujan 01, 2019, 12:11:05 poslijepodne »
NEOSNOVANOST ZAHTJEVA ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI
Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske

član 350

Neosnovan je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnijet zbog činjeničnih nedostataka pravosnažene presude.

Obrazloženje:

"Odredba člana 350. ZKP RS propisuje da se ovaj vanredni pravni lijek može podnijeti protiv pravosnažne presude samo u slučajevima povrede Krivičnog zakona i povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ovog zakona (koja se manifestuje u povredi prava na odbranu), a uz ograničenja propisana u stavu 2. ovog člana. Tim ograničenjima je isključena mogućnost ulaganja ovog pravnog lijeka ako nije korišteno pravo pobijanja presude žalbom, kao redovnim pravnim lijekom, a kada su u pitanju označene povrede materijalnog i procesnog zakona, na ove osnove pobijanja presude se nije moguće pozivati u Zahtjevu ako nisu bile iznesene u žalbi (osim ako se radi o povredi učinjenoj u žalbenom postupku). Konačno, ograničenjem propisanim u stavu 3. istog člana, se isključuje mogućnost ulaganja ovog pravnog lijeka protiv presude Vrhovnog suda donesene u trećem stepenu.

Zahtjevom branioca se ukazuje na povredu Krivičnog zakona, tvrdnjom da realna djelatnost osuđenog, onako kako je opisana u izreci prvostepene presude, ne sadrži sve činjenice i okolnosti koje čine bitna obilježja krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 23. KZ RS, te da zbog toga osuđeni nije mogao biti osuđen za djelo koje mu je stavljeno na teret.

Izneseni prigovori nisu osnovani. Naime, u činjeničnom opisu izreke prvostepene presude opisane su radnje koje je preduzeo osuđeni M. koje su, zajedno sa činjenično opisanim radnjama osuđenog N.V. i optuženog S.M. (prema kojem je razdvojen postupak), činje jednu cjelinu i dovele su do izvršenja predmetnog krivičnog djela, jer je očigledno da je svaka od preduzetih radnji svakog od njih, bila neophodno potrebna da bi do izvršenja krivičnog djela došlo, na način da se, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, dovede u zabludu lice zaposleno kao komercijalista u preduzeću M.K. d.o.o. B.L., S.B., lažnim prikazivanjem činjenica i tako to lice navede da na štetu imovine preduzeća M.K., pripremi ugovor za kupca Z.g. d.o.o. B., te nakon potpisivanja ugovora, isporuči robu - cigarete po označenim računima. Dakle, sva trojica su svojim preduzetim radnjama, opisanim u izreci pobijane presude, doveli do formiranja pogrešne predstave kod komercijaliste u preduzeću M.K., o činjenicama koje se odnose na Z.g. d.o.o. B. i tako je doveli u zabludu, te je naveli da preduzme štetno raspolaganje - isporuči robu - cigarete, vlasništvo oštećenog M.K. U tako opisanoj realnoj djelatnost osuđenog, zajedno sa opisanim realnim djelatnostima ostale dvojce i po ocjeni ovog suda, sadržana su sva obilježja krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 23. KZ RS.

Prigovori iz Zahtjeva kojima se ističe da drugostepena presuda nije uopšte razmatrala, niti odlučivala o žalbenom osnovu povrede Krivičnog zakona, na kojeg je u žalbi na prvostepenu presudu ukazivao branilac, ne mogu se podvesti pod povrede Krivičnog zakona, kao jedan od zakonom propisanom osnovu pobijanja pravosnažne presude po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, već se samo mogu podvesti pod povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS. S tim u vezi, kako se branilac u predmetnom Zahtjevu nije pozvao na ovu povredu, te kako se, u smislu odredbe člana 354. stav 1. ZKP RS, prilikom odlučivanja o Zahtjevu, ispituju samo one povrede zakona na koje se podnosilac poziva, to su bez osnova prigovori branioca osuđenog, kojima se ukazuje na povredu Krivičnog zakona zbog nedostatka razloga drugostepenog suda o navedenim žalbenim prigovorima.

Iz razloga u preostalnom dijelu obrazloženja Zahtjeva, proizlazi da se Zahtjevom dovodi u pitanje pravilnost činjenične osnove pobijane presude, te se na temelju činjeničnih nedostataka presude koje podnosilac Zahtjeva vidi, gradi teza o počinjenoj povredi Krivičnog zakona.

Kako se zahtjev za zaštitu zakonitosti u smislu citiranih odredbi iz člana 350. ZKP RS ne može ulagati po osnovu činjeničnih nedostataka pravosnažene presude, to je podneseni Zahtjev neosnovan, jer povreda Krivičnog zakona, kao osnov za podnošenje ovog pravnog lijeka protiv pravosnažne presude, podrazumijeva da su u toj presudi potpuno i pravilno utvrđene odlučne činjenice, a da se pravilnom primjenom zakona na takvu činjeničnu osnovu, imala donijeti drugačija odluka. U svakom slučaju, nasuprot tvrdnje podnosioca Zahtjeva, prvostepeni sud je nakon detaljne analize i ocjene svih izvedenih dokaza, u postupku sprovedenog u skladu sa odredbama ZKP RS, izveo pravilan zaključak, kojeg je prihvatilo i vijeće drugostepenog suda, da se u radnjama osuđenog stiču sva bitna obilježja krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. i članom 23. KZ RS.

Iz navedenih razloga ovaj sud je u smislu odredbe člana 355. ZKP RS, odlučio kao u izreci presude, te je zahtjev branioca osuđenog odbijen kao neosnovan."



(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 K 096642 19 Kvlz od 7.6.2019. godine)

https://www.bih-pravo.org
2
Pravo / EU sud za ljudska prava BiH je duzna da isplati stotine miliona KM radnicima
« Zadnji post od x u Kolovoz 02, 2019, 09:08:50 prijepodne »
EU sud za ljudska prava BiH je duzna da isplati stotine miliona KM radnicima
EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: BiH mora da isplati stotine miliona KM u korist radnika
02.08.2019.

U "Službenom listu BiH" objavljeno je više od 200 presuda koje je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio u korist radnika u BiH još početkom godine, koje dostižu stotine miliona KM, a čiju isplatu vlasti u BiH godinama pokušavaju da izbjegnu.

Presudama, objavljenim posljednjih dana, utvrđeno je da je BiH, time što po 10 i više godina kasni sa isplatama radnicima za neisplaćene plate, naknade za topli obrok, regres ili minuli rad, povrijedila prava građana na imovinu i na pravično suđenje.

Sud u Strazburu je izričit da ova dugovanja, ali i iznosi koje je dosudio na ime nematerijalne štete i troškova moraju da budu izmireni.

Samo Zeničko-dobojski kanton po takvim presudama mora da plati radnicima više od 300 miliona KM.

Iz kantonalnih budžeta svakom radniku koji je dobio presudu u Strazburu moraće biti isplaćeno i 1.350 evra na ime drugih troškova.

Za 212 radnika koji su dobili presude pred Evropskim sudom za ljudska prava moraće biti izdvojeno više od pola miliona KM.

Advokat Adil Lozo, koji je na čelu tima koji je u ime radnika podnio više od 800 tužbi pred Sudom u Strazburu, izjavio je da su se vlasti u BiH prema ovom problemu odnosile ignorantski i raznim izmjenama zakona i manipulacijama pokušali da izbjegnu isplate radničkih potraživanja.

https://www.pravobih.com/
3
Pravo / U pripremi izmjene Zakona o drzavnoj sluzbi u institucijama BiH
« Zadnji post od x u Srpanj 17, 2019, 05:49:33 poslijepodne »
U PRIPREMI IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ SLUŽBI U INSTITUCIJAMA BIH
17.07.2019.

Republika Srpska počela je izradu registra zaposlenih koji platu primaju iz budžeta i, po svemu sudeći, biće jedina u BiH koja će taj registar uspostaviti do kraja godine, a kako stvari sada stoje, i jedina koja će tim registrom obuhvatiti sve zaposlene na budžetu, a ne samo državne službenike, kako to planiraju da urade na nivou BiH.

Naime, prednacrtom godišnjeg programa rada Agencije za državnu službu BiH za 2020. godinu navedeno je da će u okviru svojih mogućnosti raditi na prevazilaženju prepreka za uspostavu registra državnih službenika u institucijama BiH, a kako kaže direktor ove agencije Neven Akšamija, čim se formira novi Savjet ministara BiH, ići će se na izmjene Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 12/2002, 19/2002, 8/2003, 35/2003, 4/2004, 17/2004, 26/2004, 37/2004, 48/2005, 2/2006, 50/2008 - dr. zakon, 43/2009, 8/2010, 40/2012 i 93/2017) u kojima će bolje precizirati ko i na koji način vodi registar.

"Mi smo i ranije htjeli to da uradimo, ali Agencija za zaštitu ličnih podataka nije bila za to i rekla je da nema zakonskog osnova. Sada ćemo dopuniti Zakon o državnim službenicima i ta dopuna je već napisana i spremna, samo se čeka da Savjet ministara BiH i parlament BiH profunkcionišu", rekao je Akšamija.

Praktično, i ukoliko bude dopunjen Zakon o državnim službenicima, Agencija za državnu službu vodiće samo registar zaposlenih državnih službenika, ali ne i ostalih zaposlenih u institucijama BiH koji nemaju taj status, kao ni Oružane snage, koje takođe primaju platu iz budžeta. Prema nezvaničnim informacijama, u registru državnih službenika na nivou BiH moglo bi se naći do maksimalno 4.000 lica koja imaju status državnog službenika, dok bi hiljade ostalih koji su na budžetu bile mimo tog registra.

U Republici Srpskoj potpuno je druga situacija s obzirom na to da je još na kraju 2017. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 114/2017) i u njemu će se naći svi oni koji primaju platu iz budžeta RS.

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH kažu da nemaju ništa protiv uspostavljanja registra, te da, za razliku od Republike Srpske, institucije BiH nemaju zakonski osnov da to urade. Pored toga, raniji pokušaji Agencije za državnu službu bili su da obrađuju i lične podatke koji im ne trebaju.

"Zakon o državnoj službi ima odredbu koja kaže da će se uspostaviti registar, ali niko na tome nije ništa radio. Oni su prije šest-sedam godina htjeli uspostaviti neki drugi registar i mi smo to zabranili jer su htjeli da prikupljaju podatke ne samo o državnim službenicima, nego o svim zaposlenicima u institucijama za šta nemaju osnov. Htjeli su da prikupljaju podatke za koje nema ni potrebe ni pravnog osnova, o tome da li je zaposleni član sindikata, koje je vjeroispovijesti, o vojnoj sposobnosti itd.", rekao je Predrag Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Naglašava da se Zakon o državnoj službi odnosi samo na državne službenike, te da su registri o ostalim zaposlenima u nadležnosti nekih drugih i da Agencija za zaštitu ličnih podataka nije protiv nijednog registra, ali da se mora sve uraditi u skladu sa zakonom.

"Republika Srpska je donijela zakon i mi smo rekli da nema ništa sporno", rekao je Kovačević.

Podsjećanja radi, uspostavljanje registra obaveza je BiH prema Međunarodnom monetarnom fondu, ali i Reformskoj agendi.

https://www.pravobih.com/
4
Pravo / Ko ne placa alimentaciju za djecu ne moze dobiti pasos
« Zadnji post od x u Srpanj 12, 2019, 08:42:19 prijepodne »
Ko ne plaća alimentaciju za djecu ne može dobiti pasoš
12.07.2019.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama BiH, kojim se predviđa da osobe koje nisu izmirile sve dospjele imovinsko-pravne obaveze iz bračnog odnosa ili odnosa roditelja i djece, odnosno alimentaciju, ne mogu izvaditi pasoš BiH kao i da se takvim osobama već izdati pasoš može oduzeti, upućen je u parlamentarnu proceduru.

Uputio ga je sam predlagač ovog zakonskog rješenja poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut.

Zakon o putnim ispravama Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 4/1997, 1/1999, 9/1999, 27/2000, 32/2000, 19/2001, 47/2004, 53/2007, 15/2008, 33/2008, 39/2008 - ispr. i 60/2013) trenutno dozvoljava odbijanje zahtjeva za izdavanje putne isprave samo ako postoji osnovana sumnja da će podnosilac zahtjeva izbjeći izvršenje dospjele imovinsko-pravne obaveze iz bračnog odnosa ili odnosa roditelja i djece, a i to isključivo "na zahtjev nadležnog suda".

Predloženim dopunama zakona se značajno pooštrava tretman osoba koje izbjegavaju obaveze prema svojoj djeci, jer izdavanje pasoša neće biti moguće ako sve takve obaveze nisu izmirene, a u takvim situacijama će i oduzimanje već izdatog pasoša biti obavezno, piše Klix.ba.

Svi organi nadležni za pitanje alimentacija će prema predloženim dopunama biti obavezni da podatake o neizmirenju alimentacije dostavljaju organima nadležnim za izdavanje putnih isprava, a ti organi će biti obavezni da vode posebne evidencije i eletronskim putem ih evidentiraju u centralnu evidenciju putnih isprava.

Nadležni entitetski i kantonalni organi u svakom slučaju trebaju pojačati napore s ciljem sveobuhvatnog provođenja ovih obaveza od strane roditelja, ali ovaj zakon značajno pomaže te napore, u skladu sa nadležnostima na nivou Bosne i Hercegovine, te poboljšava položaj djece i samohranih roditelja.

https://www.pravniportal.ba/
5
Pravo / Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske
« Zadnji post od x u Srpanj 05, 2019, 08:55:31 prijepodne »
Utvrđivanje nosilaca prava upravljanja, korišćenja ili raspolaganja na nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini
05.07.2019.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima.

Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović je, obrazlažući u Narodnoj skupštini ovaj Nacrt zakona, rekla da su osnovni razlozi za donošenje izmjena usklađivanje sa Odlukom Ustavnog suda Srpske od 24. februara 2016. godine kojom su pojedine odredbe Zakona o stvarnim pravima ("Sl. glasnik RS", br. 124/2008, 3/2009 - ispr., 58/2009, 95/2011, 60/2015 i 18/2016 - odluka US) utvrđene kao neustavne.

"Zato će, između ostalog, biti utvrđeni nosioci prava upravljanja, korišćenja ili raspolaganja na nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini", navela je Predragovićeva.

Nacrtom ovog zakona uređuje i status nepokretnosti koje poslije pravosnažno okončanih upravnih postupaka i dalje egzistiraju kao društvena ili državna svojina u javnim evidencijama o nepokretnostima, i to na način da se upis te svojine pretvara u pravo svojine Srpske.

https://epravo.ba/
6
Pravo / Zakon o podsticajima u privredi Republike Srpske
« Zadnji post od x u Srpanj 02, 2019, 08:48:55 prijepodne »

ZAKON O PODSTICAJIMA U PRIVREDI RS: Poslodavcima koji povećaju plate biće umanjene stope poreza i doprinosa
02.07.2019.

U Republici Srpskoj na snagu je stupio Zakon o podsticajima u privredi Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 52/2019 - dalje: Zakon), koji otvara mogućnost za povećanje plata radnicima u realnom sektoru kao i povećanje direktnih ulaganja.

Poslodavcima koji povećaju plate, kako je propisano, biće umanjene stope poreza i doprinosa.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će poslodavci u realnom sektoru koji radnicima od 1. jula povećaju plaće dobiti povrat od 30 ili 70 posto novca na doprinose uplaćene za to povećanje.

"Napravljena je podjela na dvije grupe. U prvoj su poslodavci kod kojih radnik ima plaću od 450 do 550 KM i za svaki rast plaće vratit će im se 30 posto, a kod poslodavaca kod kojih je radnik imao plaću 1.000 KM i od jula dobije povećanje plaće od 100 KM, vratit će mu se 70 posto od doprinosa uplaćenih za to povećanje", izjavio je Višković.

On je naglasio da Vlada RS-a kroz rasterećenje poreza i doprinosa poslodavcima pokušava povećati plaće u realnom sektoru kako bi zaustaviti odlazak radnika iz ovog bh. entiteta.

www.pravniportal.ba
7
Pravo / Neustavna odredba kojom je propisano da muz nema pravo na razvod braka
« Zadnji post od x u Lipanj 30, 2019, 07:33:53 poslijepodne »
PORODIČNI ZAKON: Neustavna odredba kojom je propisano da muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene i dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života
28.06.2019.

Ustavni sud Republike Srpske je utvrdio da član 52. stav 2. Porodičnog zakona ("Sl. glasnik RS", br. 54/2002, 41/2008 i 63/2014) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 21/1992 - prečišćen tekst, 28/1994 - Amandmani XXVI-XLIII, 8/1996 - Amandmani XLIV-LI, 13/1996 - Amandman LII, 15/1996 - ispr., 16/1996 - Amandman LIII, 21/1996 - Amandmani LIV-LXV, 21/2002 - Amandmani LXVI-XCII, 26/2002 - ispr., 30/2002 - ispr., 31/2002 - Amandmani XCIII-XCVIII, 69/2002 - Amandmani XCIX-CIII, 31/2003 - Amandmani CIV i CV, 98/2003 - Amandmani CVI-CXII, 115/2005 - Amandman CXIV, 117/2005 - Amandmani CXV-CXXI i 48/2011 - Amandman CXXII).

Pomenuta norma, kojom je propisano da muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene i dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života, Ustavni sud je ocijenio neustavnom s obzirom na to da ovakva odredba dovodi do različitog tretmana bračnih supružnika u pogledu mogućnosti podnošenja tužbe za razvog braka u navedenom periodu. Osporenim propisivanjem se, naime, pravi razlika među supružnicima bez objektivnog i razumnog opravdanja.

Prilikom ove ocjene Ustavni sud nije zanemario činjenicu da su žena u toku trajanja trudnoće, te majka i dijete do njegove navršene prave godine, naročito osjetljive kategorije, te da i po Ustavnu uživaju posebnu zaštitu.

Međutim, Ustavni sud smatra da Porodični zakon sadrži brojne druge mehanizme koji obezbjeđuju zaštitu interesa majke i djeteta, i koji putem imperativnih normi jasno definišu međusobna prava i obaveze bračnih supružnika, izdržavanja supružnika koji nema dovoljno sredstava za život, kao i njihove dužnosti i prava u pogledu brige i izdržavanja zajedničke djece.

Osporenom odredbom, zaključuje Ustavni sud, došlo je do povrede ustavnih garancija o zabrani diskriminacije, kao i prava na pristup sudu kao segmentu prava na privično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

PORODIČNI ZAKON ("Sl. glasnik RS", br. 54/2002, 41/2008 i 63/2014)

2. Razvod braka

Član 52

(1) Bračni supružnik može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, usljed čega je zajednički život postao nepodnošljiv.

(2) Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene i dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života.

www.pravniportal.ba
8
Pravo / Javne nabavke tokom 2018 kostale vise od 3 milijarde KM
« Zadnji post od x u Svibanj 26, 2019, 01:12:46 poslijepodne »
JAVNE NABAVKE TOKOM 2018. GODINE KOŠTALE VIŠE OD TRI MILIJARDE KM
24.05.2019.

Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini prošle godine su kroz javne nabavke potrošili tri milijarde i 80 miliona maraka, što je za 880 miliona KM, ili 40 odsto, više u odnosu na 2017. godinu, kada je na javne nabavke otišlo 2,199 milijardi KM.

Ovo se, između ostalog, navodi i u konačnom godišnjem izvještaju o dodijeljenim ugovorima u postupcima javnih nabavki, a u kojem se navodi i to da je tokom prošle godine bilo nešto više od 185.000 ugovora, a zanimljivo je da je to za 100.000 ugovora više u odnosu na 2011. godinu.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da su institucije svih nivoa vlasti u BiH, kroz direktne sporazume ili kroz konkurentske zahtjeve za dostavu ponude, dodijelile poslove u vrijednosti od 322,5 miliona KM, što je za 36,7 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

"Stanje u javnim nabavkama je lošije. Direktni sporazumi jesu odraz nekog netransparentnog poslovanja, ali tu su i nabavke malih vrijednosti. Najviše zabrinjava to što rapidno pada broj prosječnih ponuda na javnim nabavkama. Nekada su na jednoj nabavci bile tri, pa čak i četiri ponude, a sada je 1,75, što znači da se na nabavku javlja jedan pojedinac", rekao je Aleksandar Draganić iz banjalučke Agencije za razvoj preduzeća (EDA).

U ukupnim nabavkama najzastupljenija je ona koja se odnosi na robu i iznosila je 1,039 milijardi KM, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 322 miliona KM. Odmah poslije robe najzastupljenija je nabavka radova, koja je iznosila 839 miliona KM, a zatim usluga, na koje je otišlo 580 miliona KM.

Kada su u pitanju direktno sklopljeni sporazumi, oni su iznosili 322 miliona KM, a najzastupljenija je nabavka robe u iznosu 162 miliona KM, dok je nabavka usluga iznosila 98 miliona KM. U direktnim nabavkama najmanje su zastupljene one koje se odnose na radove, i to 62 miliona KM, ali u odnosu na 2017. godinu i to je povećanje od 12,3 miliona KM.

Inače, vrijednost javnih nabavki u ukupnom BDP-u iznosila je 9,39 odsto, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu, kada je udio poslova javnih nabavki u ukupnom BDP-u učestvovao sa 6,92 odsto.

Niz zamjerki na sistem javnih nabavki u BiH ima i Evropska komisija, koja je u posljednjem izvještaju o napretku rekla da je identifikovan niz neefikasnosti, neopravdanog trošenja i nedostataka mehanizma kontrole u sistemu javnih nabavki.

"Kapaciteti za istraživanje ekonomskog i finansijskog kriminala u odnosu na javne nabavke trebalo bi da budu znatno unaprijeđeni i u smislu broja ljudi, nivoa specijalizacije, ali i raspoložive opreme. Potrebno je dodatno stručno usavršavanje i unutar policije i pravosuđa", navedeno je u izvještaju.

I Draganić ističe da i u firmama s kojima su razgovarali kažu da se u tenderskoj dokumentaciji vidi favorizovanje određenih ponuđača, te da iz tog razloga neće ni da učestvuju u određenim postupcima.

Takođe, naglašava da je dio problema i u Kancelariji za razmatranje žalbi, gdje postoji određena doza diskrecije i tajanstvenosti.

"Kod njih u jednom slučaju može ovako, u drugom onako, a u trećem sasvim drugačije", rekao je Draganić, dodajući da se i modelima i uniformisanim tenderima kod nekih tipskih nabavki, kao što su automobili i računari, može spriječiti dosta sumnjivih poslova.

www.pravobih.com
9
Pravo / Ustavni sud FBiH proglasio zakon o notarima neustavnim
« Zadnji post od x u Svibanj 24, 2019, 01:51:45 poslijepodne »
Ustavni sud FBiH proglašavanjem Zakona neustavnim onemogućio da notari imaju ekskluzivitet
24.05.2019.

Parlament FBiH trebalo bi, odlukom Ustavnog suda FBiH, u narednih šest mjeseci da pristupi izmjenama i dopunama pet federalnih zakona, a riječ je o odredbama koje su proglašene neustavnim, a tiču se notarske obrade isprava za određene pravne poslove u FBiH, koje bi izmjenama trebalo i drugima, kao što su advokati, da omogući sastavljanje ugovora i slično, odnosno, jednostavnije rečeno, da notari više nemaju ekskluzivitet.

Osnovno i najbitnije pitanje koje se postavlja nakon ovakve odluke Ustavnog suda FBiH je kako će ona uticati na građane FBiH koji trebaju notarske usluge i da li će biti viši troškovi za njih? Iz Notarske komore FBiH kažu da hoće s obzirom na to da će svaki ugovor koji napravi neka druga osoba, bilo advokatski ured ili neka institucija, poput Porezne uprave, fizičkog i pravnog lica, na kraju ipak doći ponovo kod notara, što znači nekad i dupli trošak za građane.

U apelaciji koja je podnesena Ustavnom sudu se tražilo da advokati, ali i ostali, mogu raditi posao na koji imaju, kako kažu, zakonsko pravo, a ne samo notari. Advokati tvrde da će kod njih ugovori biti jeftiniji, ali nije isključeno da neće morati na dodatni pečat kod notara.

Podsjetimo, slična apelacija je bila i pred Ustavnim sudom RS, ali je ona odbijena kao neosnovana, što znači da će se u dva entiteta, ako prođu izmjene, provoditi drugačiji zakoni kada je u pitanju notarska služba.

Zdenko Puljić, predsjednik Upravnog odbora Notarske komore FBiH, koji trenutno obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsjednika Komore, tvrdi da će u konačnici ova odluka rezultirati većim troškovima za građane.

Kaže da je on prvi, odmah nakon objave spomenute presude Ustavnog suda FBiH, upozorio da to što će sada i drugi moći sastavljati ugovore i druge pravne poslove ne znači da će takvi dokumenti zaobići notare.

"Javna ovlaštenja koja je država povjerila notarima u cilju osiguranja što bolje pravne sigurnosti građanima kada imaju potrebu za pravnim poslovima ostaju na snazi i svi dokumenti će, nadamo se, i dalje imati pečat notara, a što je općeprihvaćeno u suvremenoj Europi, a i prema ovoj zadnjoj presudi Ustavnog suda to se može utvrditi", rekao je Puljić.

Po njegovim riječima, na sjednici Skupštine Notarske komore FBiH, koja će biti održana 25. maja, biće donesena odluka šta dalje. Dodaje kako je u proteklih 12 godina, koliko je notarijat prisutan u BiH, pravna sigurnost pravnih poslova podignuta na znatno viši nivo, te da je ovo jedna od rijetkih, ne samo pravnih, oblasti koja je potpuno harmonizovana sa Evropskom unijom.

"Najbolja potvrda naše uloge u jačanju pravne države je podatak da od 1,2 milijuna notarski obrađenih isprava imamo svega pet ili šest slučajeva njihovog sudskog osporavanja, s tim da niti jedna od tih isprava još nije proglašena pravno ništavom", ističe Puljić.

Nikica Gržić, predsjednik Advokatske komore FBiH, ukazao je da je Ustavni sud FBiH proglašavanjem neustavnim Zakona o notarima ("Sl. novine FBiH", br. 45/2002 i 30/2016 - odluka US) samo onemogućio da notari imaju ekskluzivitet.

Upitan da kaže da li će novim izmjenama i dopunama pomenutog zakona biti finansijski ugroženi građani jer će plaćati i notarima i advokatima, Gržić tvrdi da će biti niže cijene usluga, ali ne i da građani opet neće morati notaru.

Ipak, i on sam potcrtava da je notarski ugovor sigurniji.

Građani se slažu da i advokati i notari već dobro zarađuju i da svako od njih uzima svoj dio kolača.

www.pravobih.com
10
Pravo / U pravosudni sistem u BIH ulozeno 97 miliona maraka
« Zadnji post od x u Svibanj 23, 2019, 08:27:43 prijepodne »
U pravosudni sistem u BIH uloženo 97 miliona maraka
23.05.2019.

U pravosuđe BiH u proteklih gotovo deceniju i po slilo se 97 miliona maraka, pokazala je analiza Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Ti podaci istaknuti su u godišnjem izvještaju o radu VSTS-a BiH u 2018. godini gdje je navedeno da je Savjet od 2004. do 2018. godine obezbijedio taj iznos za realizaciju projekata u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH.

U ukupan iznos su, kako piše u godišnjem izvještaju, uključeni projekti koje je VSTS BiH direktno realizovao kao i projekti koje je sproveo u djelo uz pomoć Delegacije Evropske unije u BiH, a u kojima je VSTS bio partner.

- Najveći donator, čija su sredstva uložena u nabavku računarske opreme, softvera i ostale opreme za potrebe informatizacije pravosuđa na svim nivoima, te rekonstrukcije i opremanja zgrada pravosudnih institucija, je EU sa 48,6 miliona maraka - navedeno je u godišnjem izvještaju Savjeta.

Iz Norveške je donirano 14,2 miliona, dok je Švedska obezbijedila 9,2 miliona KM.

U nabavku opreme uloženo je 58,5 miliona, za rekonstrukciju zgrada 23, a u održavanje pravosudnog informacionog sistema 4,4 miliona.

U VSTS-u su ukazali da je iz njihovog budžeta, u tom periodu, dodijeljeno 18,4 miliona maraka za nabavku računarske opreme, softvera i ostale opreme u Projektu informatizacije i jačanja kapaciteta pravosudnih institucija u BiH te za održavanje pravosudnog informacionog sistema.

Iz donatorskih sredstava je 2018. godine finansirano osam projekata koji se tiču reforme pravosuđa, a počela je realizacija projekta "Izgradnja efikasnog pravosuđa u službi građana", vrijednog više od 11,6 miliona maraka, koji finansira EU s predviđenim trajanjem od 36 mjeseci.

- Cilj projekta je unapređenje odgovornosti i transparentnosti pravosuđa u BiH u svrhu jačanja povjerenja javnosti u pravosudni sistem - istakli su u VSTS-u.

Naglašeno je da se u 2018. godini radilo na izgradnji i rekonstrukciji objekata koje je finansirala EU iz sredstava IPA 2015. Riječ je, između ostalog, o izgradnji nove zgrade opštinskog suda u Tuzli, rekonstrukcija zgrade gdje se nalaze Kantonalni sud u Tuzli i Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona te rekonstrukciji i nadogradnji zgrade Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu, rekonstrukcija zgrade Osnovnog suda u Foči i gradnji nove zgrade za Osnovni sud u Trebinju, Okružni sud u Trebinju i Okružno javno tužilaštvo u tom gradu.

www.pravobih.com
 Str: [1] 2 3 ... 10