BH Forum
Novi BH internet forum


Novi Postovi

1
Pravo / Moguce uvodenje akcize na struju za pravna lica
« Zadnji post od x u Danas u 09:53:08 prijepodne »
Moguće uvođenje akcize na struju za pravna lica
18.01.2019.

Bosna i Hercegovina bi uskoro u parlamentarnu proceduru trebalo da uputi amandmane na Zakon o akcizama kojim bi bile uvedene akcize na struju, što je jedna od predstojećih evropskih obaveza na putu ka EU.

Kako je rečeno, zakon bi se već našao u proceduri, međutim čeka se formiranje novog Savjeta ministara, a, takođe, radi se o mjeri koja bi mogla izazvati negativne reakcije u javnosti.

Međutim, izvjesno je da stanovništvo neće imati velikog razloga za brigu s obzirom na to da će najvjerovatnije akciza za domaćinstva iznositi nula maraka, a da bi se veći dio tereta prebacio na pravna lica i na privredu, koja bi mogla dobiti akciznu stopu. Međutim, ako poskupi struja za privredu, izvjesno je očekivati da bi moglo doći do lančanog poskupljenja ostalih proizvoda, a što bi se onda moglo odraziti i na životni standard stanovništva.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže da ta ustanova nema saznanja o aktivnostima u vezi s akcizama na struju.

"UIO BiH provodi mjere koje usvoji Upravni odbor UIO, koji čine državni i entitetski ministri finansija, a usvoji državni parlament. Za sva pitanja treba se obratiti UO UIO", kaže Kovačević.

Nataša Krsman, portpaol UO UIO BiH, je rekla da ni ona nema saznanja o eventualnim mjerama u cilju uvođenja akciza na struju.

"Mi nemamo informaciju, do nas u UO UIO nije stigao nikakav prijedlog ili zahtjev na tu temu", naglasila je Krsmanova.

Da će BiH biti u obavezi da uvede akcize na struju, govori evropska direktiva 2003/96/EC, u kojoj je istaknuto da sve zemlje članice moraju imati akcize na struju i da se preporučuje minimalni nivo akciza od jedan evro po megavatu za domaćinstva i pola evra po megavatu za poslovne potrošače. Sve zemlje članice imaju akcizu na struju, s tim da se dio zemalja odlučio da odobri nultu stopu za pojedine kategorije potrošača, primarno kako bi se ohrabrili i stimulisali ekološki standardi i forsiralo uvođenje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

U izvještaju o napretku BiH je upozoreno da BiH nije napravila napredak u odnosu na zakonodavstvo o akcizama i carinama i da bi trebalo da dopuni Zakon o akcizama i uskladi ga s evropskom pravnom stečevinom.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da bi uvođenje akciza, uz već najavljeno povećanje cijene struje, imalo veoma loše posljedice na privredu u RS.

"Ovo što se sada dešava s cijenom struje nije u skladu s onim što je sadašnji premijer rekao u svom ekspozeu u Narodnoj skupštini RS prilikom izbora Vlade. Mi moramo biti svjesni da moramo očuvati privredni rast koji smo postigli prošle godine i raditi na tome da radnicima povećamo plate, jer inače ljudi odoše odavde", kaže on.

Ističe da su poslodavci svoje stavove iznijeli, ali da im nije jasno zašto se sada odstupa od onoga što im je bilo obećano.

"Imate firme, poput one za preradu pamuka u Kozarskoj Dubici, koje imaju milionske račune za struju, a koje su došle u RS jer im je bilo obećano da cijena struje neće biti dirana. Oni sada ozbiljno razmišljaju da odu i da otpuste radnike. Treba dobro razmisliti da li nam je to cilj", kaže on.

Umjesto da se povećavaju cijene struje, on kaže da bi bilo bolje razmotriti efikasnost elektroenergetskog sistema i broj zaposlenih i da se tu nađu uštede.

www.epravo.ba
2
Pravo / Stranci investirali 668 miliona KM u BiH
« Zadnji post od x u Siječanj 16, 2019, 08:34:10 prijepodne »
STRANCI INVESTIRALI 668,6 MILIONA KM
16.01.2019.

Direktna strana ulaganja u devet mjeseci prošle godine iznosila su 668,6 miliona KM, što je više za 0,1 odsto nego u istom periodu 2017. godine, preliminarni su podaci Centralne banke BiH.

Najveći iznosi investicija u prošloj godini dolaze iz Švajcarske, Austrije, Turske, Velike Britanije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Ruske Federacije, saopšteno je iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH. Direktor FIPA Gordan Milinić ocijenio je da je ovo izuzetno dobar rezultat, s obzirom na izbornu godinu i nestabilnu političku situaciju u BiH.

- Ovaj rezultat potvrđuje da je BiH privlačna za strane investitore, bez obzira na sve probleme. Potrebno je još malo napora svih institucija, počev od opštinskog, preko kantonalnog i entitetskog nivoa, pa do onih na nivou BiH, da strane investicije dostignu željeni nivo i budu zamajac ekonomskog rasta u zemlji - istakao je Milinić.

U saopštenju je naglašeno da je sa ovim devetomjesečnim iznosom iz prošle godine, ukupan iznos dosadašnjih stranih investicija u BiH veći od 14 milijardi KM, te je u okviru grupe zemalja jugoistočne Evrope, BiH prema ukupno registrovanom stanju direktnih stranih investicija rangirana na drugo mjesto, dok prvo zauzima Srbija...

www.bih-pravo.org
3
Pravo / Kanton Sarajevo otvorio email za prijavu korupcije
« Zadnji post od x u Siječanj 14, 2019, 10:17:25 prijepodne »
KANTON SARAJEVO: Otvorena e-mail adresa za prijavu korupcije
14.01.2019.

Građani Kantona Sarajevo (KS) imaju mogućnost da, anonimno, prijave korupciju putem direktne e-mail adrese prijavikorupciju@uk.ks.gov.ba, saopćio je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.

Aktivnost, prije svega, ima za cilj povećanje efikasnosti mehanizama za prijavu korupcije, ali i proširivanje već uspostavljenih mogućnosti za prijavu korupcije na području ovog kantona.

Iz Ureda ističu da i ovaj, kao i svi ranije uspostavljeni mehanizmi za prijavu korupcije, imaju predviđenu mogućnost anonimne prijave.

Do sada su uspostavljena četiri mehanizama za prijavu korupcije u Kantonu Sarajevo: obrazac za prijavu korupcije u šalter sali Kantona Sarajevo, aplikacija za on-line prijavu korupcije na stranicama Vlade Kantona Sarajevo i ministarstava, prijave direktno Timu Vlade Kantona Sarajevo za borbu protiv korupcije, te prijave upućene putem protokola Kantona Sarajevo, odnosno poštom.

www.bih-pravo.org
4
Pravo / Vlada RS donijela odluku o rasporedu sredstava za finansiranje rada predstavnist
« Zadnji post od x u Siječanj 14, 2019, 10:16:47 prijepodne »
VLADA RS: Donijeta Odluka o rasporedu sredstava za finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu za 2019. godinu
14.01.2019.

Vlada Republike Srpske donijela je 10.01.2019. godine, na trećoj redovnoj sjednici, održanoj u Banjaluci, Odluku o rasporedu sredstava za finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu za 2019. godinu.

Sredstva u ukupnom iznosu od 4.700.000,00 KM, raspoređuju se na sljedeći način:

Predstavništvu u Republici Srbiji - Beograd 740.000,00 KM, Predstavništvu u SR Njemačkoj - Štutgart 380.000,00 KM, Predstavništvu u Ruskoj Federaciji - Moskva 920.000,00 KM, Predstavništvu u Kraljevini Belgiji - Brisel 610.000,00 KM, Predstavništvu u Izraelu - Jerusalim 300.000,00 KM, Predstavništvu u Republici Austriji - Beč 620.000,00 KM, Predstavništvu u SAD - Vašington 600.000,00 KM, Predstaništvu u Republici Grčkoj – Solun - 320.000,00 KM, Sredstva za osnivanje i rad novih predstavništava 210.000,00 KM.

U skladu sa članom 13. stav 3 Uredbe o uslovima za osnivanje i rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja budžetskih sredstava za finansiranje rada predstavništava Republike Srpske, odobravanje budžetskih sredstava za finansiranje rada predstavništava vrši se jedanput godišnje, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, a njihova doznaka vrši se mjesečno, odnosno u izuzetnim slučajevima kvartalno, u skladu sa prilivom sredstava u budžetu Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti Ministarstvu prosvjete i kulture na Plan utroška sredstava za period 01.01 – 31.12.2018. godine, u ukupnom iznosu od 379.830,00 KM.

Ovom odlukom sredstva se raspoređuju na sljedeći način:

- Tekući grantovi kulture za nacionalne manjine, u iznosu od 6.150,00 KM

- Tekući grantovi kulture, u iznosu od 110.700,00 KM

- Sredstva za razvoj filma, u iznosu od 60.000,00 KM

- Tekući grantovi studentskim orgnaizacijama, u iznosu od 50.000,00 KM

- Finansiranje projekata i programa u skladu sa Zakonom o igrama na sreću, u iznosu od 152.980,00 KM.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije, putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje HE "Foča" na rijeci Drini.

Koncesija iz ove odluke dodijeliće se putem pregovaračkog postupka, a na osnovu ponude javnog preduzeća Mješoviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - Matično preduzeće a.d. Trebinje.

Predmet koncesije je izgradnja i korišćenje hidroelektrane "Foča" instalisane snage 44,15 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 175,8 GWh.

Planirana lokacija brane HE "Foča" je udaljena oko 1,6 km uzvodno od Foče i na oko 10 km nizvodno od lokacije brane "Buk Bijela".

Ukupna vrijednost investicije za realizaciju predmetne koncesije, prema Studiji ekonomske opravdanosti iznosi 232.743.770,00 KM.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje HE "Paunci" na rijeci Drini.

Koncesija iz ove odluke dodijeliće se putem pregovaračkog postupka, a na osnovu ponude javnog preduzeća Mješoviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - Matično preduzeće a.d. Trebinje.

Predmet koncesije je izgradnja i korišćenje hidroelektrane "Paunci" instalisane snage 43,21 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 166,9 GWh.

HE "Paunci" je locirana oko 10 km nizvodno od profila brane HE "Foča", na stacionaži km 314+665 od ušća rijeke Drine u Savu. S lijeve strane pregradnog mjesta prolazi magistralni put Foča - Goražde.

Ukupna vrijednost investicije za realizaciju predmetne koncesije, prema Studiji ekonomske opravdanosti iznosi 246.434.580,00 KM.

Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava budžetske rezerve, u iznosu od 195.000,00 KM, Ministarstvu prosvjete i kulture, za pomoć u snimanju istorijske drame "Kralj Petar I" producentske kuće "Zillion film" Beograd.

U zahtjevu producentske kuće "Zillion film" Beograd, koja se obratila Vladi Republike Srpske, navodi se da su za okončanje ovog projekta od nacionalnog značaja potrebna sredstva u iznosu od 350.000 evra.

Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava budžetske rezerve u iznosu od 80.000,00 KM, u svrhu obezbjeđenja sredstava za sufinansiranje nabavke steonih junica u opštini Kalinovik.

Opština Kalinovik je dostavila zahtjev za sufinansiranje nabavke visokomliječnih junica, u iznosu od 80.000,00 KM. U zahtjevu se navodi da su sredstva potrebna sa sufinansiranje nabavke 33 rasne mliječne junice, po cijeni od 3.500,00 KM, s obzirom da poljoprivredni proizvođači opštine Kalinovik nisu platežno sposobni da nabavku finansiraju sopstvenim sredstvima.

U navedenom zahtjevu se takođe navodi da je namjera opštine Kalinovik da putem lokalnog Udruženja farmera organizuje revolving fond, gdje bi bila obaveza farmera, koji su dobili steonu junicu, da prvo žensko tele dodijele narednom korisniku, a u cilju dugoročnog poboljšanja rasnog sastava i produktivnosti po grlu.

Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava budžetske rezerve u iznosu od 50.000,00 KM, Republičkom sekretarijatu za vjere, za završetak započetih radova na spomen hramu posvećenom poginulim borcima u otadžbinskom ratu 1992-1995. godina u Stanarima.

www.epravo.ba
5
Internet / Odg: Koje domene imate u svom vlasništvu?
« Zadnji post od meistgesucht u Siječanj 13, 2019, 12:35:36 poslijepodne »
Ja nemam nijednu, a ne znam nikog ni ko ima.
6
Internet / Koje domene imate u svom vlasništvu?
« Zadnji post od mister_sa u Siječanj 12, 2019, 11:59:10 poslijepodne »
Koje domene imate u svom vlasništvu? Naravno one koje nisu tajna da se napiše.
7
Pravo / Prognoza rasta za BiH u 2019 3.4 posto
« Zadnji post od x u Siječanj 12, 2019, 04:08:42 poslijepodne »
SVJETSKA BANKA: Prognoza rasta BiH od 3,4% u 2019. godini
11.01.2019.

Svjetska banka je potvrdila prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za 2019. od 3,4%.

U najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim perspektivima, Svjetska banka je navela da će ekonomski rast BiH u 2018. iznositi 3,2% što je takođe u skladu sa prethodnim prognozama objavljenim u junu prošle godine.

Ova međunarodna finansijska indtitucija očekuje da će ekonomija BiH ubrzati na 3,9% u 2020. godini, te na 4,0% u 2021. godini.

Svjetska banka blago je, za 0,1 procentni poen, povisila procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini, na 2,8%.

Svjetska banka Srbiji predviđa rast od 3,5%, koliko je prema procjenama bio rast i u prošloj godini, a Crnoj Gori 2,8% nakon procijenjenih 3,8% u prošloj godini. Rast od 2,9% očekuje se u Makedoniji u 2019. godini, nakon 2,5% u prošloj godini.

Samoproglašeno Kosovo bi prema ovoj instituciji, trebalo da ostvari rast od 4,5% u ovoj godini, nakon očekivanih 4,2% u prošloj.

- Smanjenje izvoza i nestašica radne snage ograničili su rast u Bugarskoj, Hrvatskoj, i Rumuniji. Robusna domaća potražnja podržala je aktivnosti u Zapadnom Balkanu, osim Crne Gore. U Makedoniji, rast se oporavio u 2018. nakon što je nova Vlada okončala dugotrajnu političku krizu i poboljšala investitorski sentiment - navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Ova institucija procjenjuje da će rast u regionu Evrope i Centralne Azije biti usporen u 2018. godini, odražavajući finansijski stres u Turskoj i slabu regionalnu trgovinu. Ipak, finansijski stres u Turskoj, koji je izazvao oštru deprecijaciju i rast vrijednosti obveznica izgleda da se nije prelio u druge zemlje u regionu, zaključuje Banka.

Svjetska banka prognozira da će globalni ekonomski rast biti ublažen sa ranije na dolje revidiranih 3% u 2018. na 2,9% u 2019. godini, usljed rastućih negativnih rizika. Identičnu stopu rasta u Svjetskoj banci prognoziraju i za 2021. U izvještaju se upozorava na posustajanje globalne trgovine i aktivnosti u proizvodnim sektorima zemalja širom svijeta, posebno naglašavajući pojačane trgovinske napetosti.

- Na početku 2018. ekonomija je pucala od zdravlja da bi tokom godine zamah oslabio, a u predstojećoj godini problemi bi se mogli intenzivirati - ističe izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva.

IZVOR: www.epravo.ba
8
Pravo / Na Kantonalnom sudu Sarajevo 25000 nerjesenih predmeta
« Zadnji post od x u Siječanj 12, 2019, 04:07:57 poslijepodne »
KANTONALNI SUD SARAJEVO: Ubrzati rješavanje zaostalih predmeta


U narednom periodu potrebno je ubrzani rad na rješavanju zaostalih predmeta, kojih ima više od 25.000, istaknuto je tokom susreta premijera Kantona Sarajevo Edina Forte i ministrice pravde i uprave Lejle Brčić s predsjednikom Kantonalnog suda Vladimirom Špoljarićem.

Ministrica Brčić je ocijenila da nerješavanje ovih predmeta uzrokuje enormno trošenje novca iz kantonalnog budžeta, zbog čega je samo u 2018. godini izdvojeno više od milion KM apelantima po odlukama Ustavnog suda BiH.

Stoga je mišljenja da se sredstva moraju racionalnije koristiti za postizanje veće učinkovitosti i operativnosti rada Suda, ali to neće biti moguće dok se ne riješe predmeti koji su se godinama akumulirali.

Na sastanku je razgovarano o budućoj saradnji, rješavanju prioritetnih pitanja kao i finansijskoj podršci najvećem drugostepenom sudu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a premijer Forto je naglasio da je Vlada spremna iznaći neophodna sredstva za poboljšanje uvjeta rada u Kantonalnom sudu.

Predsjednik Špoljarić je izrazio spremnost da nastavi sa započetim procesom usvajanja mjera koje će za cilj imati značajno smanjenje akumuliranih zaostalih predmeta na godišnjem nivou, saopćeno je iz Press službe Kantona Sarajevo.

Dogovorena je aktivna saradnja da bi se rješavala prioritetna pitanja s ciljem poduzimanja zajedničkih aktivnosti prema višim nivoima vlasti radi izmjene propisa koji se negativno odražavaju na finansijsko poslovanje Suda te usporava svakodnevni rad ove pravosudne ustanove.

www.advokat.attorney
9
Humor / Odg: 10 miliona postova za ginisa !
« Zadnji post od x u Siječanj 12, 2019, 04:07:10 poslijepodne »
177
10
Pravo / Rad na crno ce u Republici Srpskoj biti krivicno djelo
« Zadnji post od x u Siječanj 10, 2019, 08:56:23 prijepodne »
U PRIPREMI IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONIKA RS: "Rad na crno" biće krivično djelo za koje će se propisati i zatvorska kazna
10.01.2019.

Procjene su da nekoliko desetina hiljada radnika u Republici Srpskoj radi neprijavljeno. Koliko tačno, teško je utvrditi, ali nova Vlada odlučna je da borbu protiv rada na crno stavi kao prioritet. Najavljuju uskoro izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 64/2017 i 104/2018 - odluka US) i Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj ("Sl. glasnik RS", br. 74/2010, 109/2012, 117/2012 - ispr. i 44/2016). Cilj je, kažu, pooštriti kaznenu politiku, kazniti neodgovorne, a odgovornim poslodavcima omogućiti bolji poslovni ambijent, oslobođen nelojalne konkurencije.

Teško je utvrditi koliki je broj neprijavljenih radnika. Još teže je, čini se, ustanoviti koliko je zbog toga oštećen budžet. Priče radnika u sivoj zoni su slične. Problem prepoznaju tek kad se razbole ili kad dođe vrijeme za penziju. A tad već bude kasno.

Borba protiv rada na crno traje godinama. Akcenat na ovaj problem odlučila je da stavi i nova Vlada Srpske. Izmjene pojedinih zakona biće prvi koraci. Žele da rad na crno bude krivično djelo i da za to bude propisana i zatvorska kazna. Sa tim su saglasni i u Uniji poslodavaca jer im neodgovorne kolege čine nelojalnu konkurenciju. "Imam informaciju da su pojedini poslodavci u ladici imali pripremljeno 2.000 maraka, koliko iznosi kazna za neprijavljenog radnika. Kada bi došla inspekcija, platili bi kaznu, nakon čega bi i dalje držali neprijavljenog radnika jer im inspekcija ne bi dolazila u narednih šest mjeseci do godinu dana", rekao je premijer Radovan Višković.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske kaže da i sad imamo dobre zakone samo što se ne provode. Kontrolni organi, dodaje, samo trebaju da rade svoj posao, a Unija nema ništa protiv bilo kojeg zakona kojim će smanjiti "sivu zonu", odnosno rad na crno.

Premijer Višković kaže da je dao zadatak Ministarstvu pravde da prouči sadašnji Krivični zakonik i utvrdi njegove manjkavosti, ali i sazna zašto se u praksi ne provode neke propisane odredbe. Najavljuju se i izmjene zakona o inspektoratu.

Željko Tepavčević predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske naglašava da su oni tražili uvođenje jedinstvenog informacionog sistema u Inspektorat.

"Tražimo i veću zaštitu inspektora na terenu, ali i veće unutrašnje kontrole rada samih inspektora", dodaje Tepavčević.

Premijer Višković kaže da bi trebalo dati ovlašćenja određenom broju inspektora za koje će znati vrlo mali broj ljudi i koji bi kontrolisali, kako kaže, i svoje kolege.

Premijer tvrdi da je od 100 inspekcijskih kontrola sada 80 fiktivno, a samo 20 suštinsko. U Vladi kažu da to treba mijenjati i smatraju da će uspjeh biti ako 30 odsto poslodavaca shvati da im se ne isplati držati neprijavljene radnike.

www.epravo.ba