BH Forum
Novi BH internet forum


Banke u BiH

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline gokart

  • Novi Član
  • *
    • Postova: 47
    • Profil
u: Ožujak 11, 2016, 02:34:39 poslijepodne
Naoko su banke u svakoj zemlji iste. Medjutim, stice se utisak da su u BiH najzajnamazanije ili im se u BiH najviše dopušta. Npr, penzije preko banaka, provizije, uplatnice (zašto je ukinut zavod za platni promet?), "švicarac". Penzioneri bi trebali provjeriti koji im je način najpovoljniji za podizanje pezije, a svakako bi trebali izbječi podizanje kredita, ukoliko je to ikako moguće.

Banke i bankari su potrebni, ali na običnom čovjeku ostaje da ih drži na što je moguće većoj distanci.

Ovdje bi mogli razmjeniti iskustva saradnje sa bankama i iskustva kako izbječi zaduživanja i obogatiti svoj život bez bespotrebnih plačanja kamata i provizija.


Predlažem moderatorima da ovu temu premjeste u "kako olakšati vlastiti život" :)



Offline gokart

  • Novi Član
  • *
    • Postova: 47
    • Profil
Odgovori #1 u: Listopad 30, 2016, 07:28:37 poslijepodne
Kad sam u martu napisao prvi post, nisam bas na ovo mislio. Cini mi se da su banke u BiH prilično trule, samo to još ne dolazi do izražaja. Najžalosnije što je ovaj naš sistem napravljen tako da će iz javnih sredstava biti namireni gubici banaka.

Bilo bi dobro kad bi neko ko ovu problematiku bolje poznaje nešto nam napiše o bankama u našoj državi.



Citat:
Zašto bh. vlast krije koje su banke u ozbiljnom problemu?

Preuzeto sa бука portala, objavlejno 28.10.2016.

Finansijski sistem Bosne i Hercegovine je destabiliziran, a valuta pod velikim pritiskom. Ovo je jedan od zaključaka analize 'Stanje nacije' koju su nedavno objavili iz Centra civilnih inicijativa, piše Patria.

 Ova analiza produkt je praćenja stanja ekonomskih pokazatelja u zemlji u posljednjih 12 mjeseci, kao i prikupljanja informacija iz svih finansijskih institucija entiteta i države Bosne i Hercegovine.

''Pokrivenost novčane mase u Bosni i Hercegovini deviznim rezervama iznosi tek 46 posto. To znači da sve pare, sav novac u markama koji se nalazi u Bosni i Hercegovini nije pokriven deviznim rezervama. Konvertibilna marka nije sto posto konvertibilna (konvertibilnost – pokrivenost), kako se često prikazuje u javnosti'' – rekao je menadžer iz CCI-a Adis Arapović.

Kao drugi problem sa pritiskom na konvertibilnu marku iz CCI-a navode kvalitet kreditnog portofolija, odnosno stanje u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine.

Otkriveno je da su dvije sistemske i blizu deset nesistemskih banaka u Bosni i Hercegovini u ozbiljnom problemu (Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne posledice na stabilnost finansijskog sistema).

Udio nenaplativih kredita u njihovom portofoliju davno je prešao prosječni limit od 12 do 13 posto. Nije poznato koje su to banke.

''To otprilike znači da oni koji drže novac u ovim bankama, bez obzira da li su to institucije, kompanije ili pojedinci ili ljudi koji su uzeli kredite u ovim bankama, oni više nemaju čvrstu vezu sa ovim bankama. Banke ne mogu naplatiti sve kredite. A, s druge stane, ljudi koji drže novac u propalim bankama svoj novac više neće moći vratiti nazad, osim u slučaju kada je to do 50.000 KM'' – smatraju iz CCI-a.

Finansijsku stabilnost u Bosni i Hercegovini narušava i loše stanje depozita u Agenciji za osiguranje depozita. Iz ove agencije ne žele dati informaciju s koliko novca raspolažu. Tvrde da je ova informcija tajna. Informacija o tome koliko novca trenutno ima akumulirano na računu Agencije za osiguranje depozita je zakonom zaštićena.

Procjene iz 2015. godine, prije svega MMF-ove procjene, govore da je na računu Agencije za osiguranje depozita bilo 280 miliona KM. Iz ovog depozita vraća se novac građanima i institucijama ukoliko banka u kojoj čuvaju novac propadne.

Krahom dvije banke u Republici Srpskoj povučeno je blizu 80 posto novca iz Agencije za osiguranje depozita. Dakle, od 280 miliona KM više od 230 miliona je već isplaćeno. Niko ne zna šta će se desiti ako u BiH propadne još samo jedna banka, piše Patria.




Offline Nesklad

  • Junior Član
  • **
    • Postova: 61
    • Profil
Odgovori #2 u: Ožujak 10, 2017, 10:54:06 poslijepodne
Priča iz Hrvatske, a pitanje dana je kada će i kod nas iste priče kružiti po portalima i među ljudima.

Citat:


SAV zdvojan u kasni sat posjetio me je susjed, živahni starčić s kojim ponekad preko ograde pretresem nogometne ili vremenske prilike. U životu nije vidio Windowse, ne snalazi se u glomaznim shopping centrima, redovito prvog u mjesecu plaća račune. Trese se, neugodno mu je dok mi pruža komad papira ispisan neshvatljivim birokratskim metajezikom, objašnjava kako se "baš spremao leći kad su ga nazvali nepoznati ljudi tražeći novac".  Nije mu jasno tko su ti ljudi, pa on "nikad u životu nije ostao dužan niti kunu". Ja, kao "mlad čovjek" možda mogu to razumjeti.

Ispostavilo se da je moj brižan starčić žrtva nedavne sramotne odluke Hrvatske poštanske banke o zatvaranju deset tisuća teško naplativih i nisko profitabilnih računa, mahom umirovljeničkih. U nemili sat nazvali su ga predstavnici tvrtke za službeno utjerivanje dugova kojoj je HPB prodao dug sa svim osobnim podacima klijenata. Susjed je zbog njemu nepoznatog duga od 233 kune temeljem internog obračuna banke izručen najnižoj vrsti predatora na financijskom tržištu koje hrvatska vlada iz nepoznatog razloga naziva "socijalnim partnerima". Ima desetak sličnih tvrtki - samo su ugmizale nepoznatim državnim kanalima.

Usput rečeno, problem smo brzo riješili; pokazao sam mu kako blokirati nepoželjne brojeve na mobitelu, zajednički smo izabrali dovoljno široku letvu, pustili nemani u dvorište i postavili natpis "Privatno imanje: No pasaran".

Postoje mrske profesije i postoje bankari

Postoje profesije koje po prirodi svog posla i specifičnom karakteru ljudi koji obnašaju te dužnosti, nisu osobito omiljene u narodu: policajci, kontrolori karata, poreznici, birokrati svih vrsta i naravno, političari. Doista se trebaš roditi kao takav pa da hladnokrvno ljudima oduzimaš slobodu, imanje, sustavno ih maltretiraš, pokvariš dan ili u konačnici, sjebeš život. No, da ne bi bili nepravedni, oni su nužno zlo svakog sustava, ljudi se bez kontrole države mahom pretvore u autodestruktivnu stoku i sve dok je represija selektivno usmjerena prema najizopačenijim izdancima društva, treba pozdraviti njihovo prisustvo.

No, postoji profesija koja stoljećima neselektivno tlači narod, isključivo sa svrhom osobnog probitka – bankari. Povijesno ime lihvari, ljudi koji žive od kamate ili lihve, u narodu se susreće i pod istoznačnicom – gulikože. Ljudi su pamtili po zlu Kaisera, kralja Aleksandra, Tita ili Tuđmana, ali kad bi isti umrli, redovito bi ih uzdizali u nebesa sjetno govoreći "tad se znao red". Lihvari su pak gostovali u pričama prije kojih bi se uz psovku sočno pljunulo u kraj i prisjećalo godine kad su ostali bez najbolje njive jer je "tuča uništila ljetinu, a lokalni lihvar ponudio pomoć". Bankari kao baštinici te tradicije nedvojbeno žive od tuđe muke, a u modernoj Hrvatskoj nije ništa bolje.
 
Duga i mračna sprega banaka i vlasti

Ne želim detaljno ulaziti u dugu, mračnu i nezakonitu spregu banaka i vlasti kroz noviju povijest, dovoljno je nabrojati činjenice kako bi shvatili da ta sprega predstavlja izvor gotovo svih zala i problema u Hrvatskoj. Kad je započeo Domovinski rat, banke su sklonile kapital, ali čim je Hrvatska stekla međunarodni suverenitet dojurile su s kreditnim linijama za kupnju oružja i financiranje države. U nadzorne odbore, jednako kao i danas, instalirali su moćne predstavnike vlasti časteći ih bonusima, menadžerskim ugovorima i prostitutkama po izboru sve dok su im bili korisni. Po svršetku rata, naplatili su svoje sumnjive usluge državi i otkupili kompletan bankarski sektor za smiješno malen iznos. Izborili su se za Zakon o bankama koji im je omogućavao da u Hrvatskoj posluju kako nikad ne bi smjeli u domicilnim državama, Austriji ili Italiji.

Preko svojih banaka sestara i korumpirane vlasti, nerijetko uz blagoslov Crkve, izmijenili su građevinske i prostorne planove, pokupovali zemljišta, hotele i vikendice pod spornim hipotekarnim uvjetima. Iako su znali da je potrošački val konzumerizma u Sanaderovo doba samo napuhan financijski balon koji će skora recesija razbucati u komadiće, bešćutno su zadužili mlade hrvatske generacije u tečajno nestabilnim francima  za kupnju stanova, automobila ili poslovnog prostora. Sve to vrijeme šutjeli su s HNB-om o mogućim rizicima, neprirodno visokoj kamati od 7-9% i činjenici da mogu svojevoljno mijenjati uvjete kreditiranja, uz stalan vjetar u jedra od korumpirane visoke politike i pravosuđa.

Banke su danas naši vlasnici i pomislili bi da smo dosad nešto naučili. Na žalost, ništa od toga.

Bogata košara nekažnjenih bankarskih afera


Banke u Hrvatskoj danas imaju status povlaštenog, strateškog partnera. Europska izvješća godinama ukazuju na anomaliju po kojoj su banke najveći ponuditelj u financiranju javnih poduzeća. To znači da država, umjesto da HAC financira međunarodnim kreditnim linijama s kamatom od 2-3 posto, dopušta državnim gubitašima da se komercijalno zadužuju kod, uvjetno rečeno, domaćih banaka po kamati od 4-6 posto i izravno stvaraju dugoročan i nepotreban proračunski gubitak. Takvo suludo zaduživanje plaća se iz džepa poreznih obveznika.

Nije to sve, samo nasumice čupam primjere iz bogate košare nepravilnosti uočenih u Erste, Osječkoj, Karlovačkoj, HPB-u, Hypo (sada Addiko), Splitskoj ili aktualnoj financijskoj aferi teškoj 40 milijuna kuna u Jadranskoj banci u kojoj su osumnjičeni drugi dan pušteni da se brane sa slobode i bez jamčevine. Država dopušta bankama i da ubiru visoke naknade za transfer novca građana i ostvaruju dobitak od 4,6 milijardi kuna koji vam se odbija od osobnog dohotka. O HBOR-u kao kravi muzari generacijama "zaslužnih" političara, s najnižim postotkom naplaćenih kredita i realiziranih projekata, izlišno je govoriti.

Vujčiću, isprazni stol i sve ti je oprošteno

Banke su u prošloj godini, temeljem oslobađanja od poreza zbog konverzije kredita iz franka u eure uz prvotni gubitak od 4,4 milijardi kuna svejedno zaradile 6,1 milijardu kuna dobiti svojim inozemnim vlasnicima. Hrvatska od toga neće vidjeti niti lipe. A što je najluđe, banke još imaju obraza i bune se protiv te odluke, sugerirajući sudovima kakve presude donijeti u slučajevima tužbi  građana protiv banaka zbog preplaćenog kredita u francima. Banke su i najveći posjednik stanova i zemljišta, te godinama generiraju krizu na tržištu nekretnina umjetno održavajući cijene zaplijenjene imovine.

Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem godinama indiferentno promatra poslovnu samovolju banaka ponašajući se kao posrednik, a ne regulator odnosa u bankarskom sektoru. Vrhunac intervencije im je "objava upozorenja na stranicama HNB-a" ili zblenuto smješkanje u kamere kad o zatvaranju računa u HPB-u javnosti lažno tvrde da su "sve saznali iz medija", iako su izravno odobrili čišćenje bilance pred skoru prodaju zadnje banke u hrvatskom vlasništvu.

Samo isprazni stol, Vujčiću, i sve će ti biti oprošteno, jer se ionako ne da popraviti sve što si napravio.

Banke moraju poslovati u pravednim, zakonskim okvirima

Nema smisla zazivati primjer Islanda koji se u roku od pet godina bez značajnijih međunarodnih financijskih posljedica riješio inozemnog bankarskog sektora koji im je nemilosrdno gulio kožu, iako ga treba imati na umu. Moderan svijet počiva na bankarstvu, mnoga civilizacijska dostignuća ne bi bila ostvarena bez značajnih financijskih ulaganja na koja država nije spremna ili u mogućnosti. No, poslovanje banaka treba svesti u pravedne zakonske okvire i održiv razvoj. Ukinuti monopol jedne ili dvije banke u čvrstom dogovoru s vlasti, prekinuti  spone cijelog naraštaja lažnih brokera, posrednika, menadžera ili lobista koji čuče u direktorskim čekaonicama javnih poduzeća nudeći provizije i osobne bonuse. Naravno, ako prihvate velikodušnu ponudu banke u realizaciji predstojećeg resornog projekta.

Nužno je uspostaviti kontrolu poslovanja banaka kroz retrogradne revizije ili ograničavajuće zakonske amandmane, osvijestiti im činjenicu da svojim pijavičarskim pristupom usmrćuju tijelo od kojeg se hrane. Izbaciti sve političare iz upravljačkih tijela banaka, promijeniti Ovršni zakon u korist građana jer su predugo i previše svi jahali na toj grbači.

Ljudi smo, ne imovina

I najvažnije, treba unijeti socijalnu komponentu u poslovanje banaka prije nego li im bijesni građani Molotovljevim koktelom zatvore svoj račun. Velite ne idu skupa kapitalizam i socijala? Sve dok je važećih zakona, ne mogu i ne smiju slati ucjenjivače na starce zbog fiktivnog ili minornog duga, izbacivati obitelji iz jedine nekretnine zbog dvije zakašnjele rate kredita, nekontrolirano baratati osobnim podacima, a za uočene nezakonitosti u poslovanju proglašavati hrvatske sudove nenadležnima. Trebaju vratiti dio svog obilatog profita društvu kroz javne i humanitarne projekte na koje trenutno troše manje od 1% ukupne dobiti.

Učiniti narodu muku snošljivijom jer se većina zadužuje iz nevolje, a ne iz obijesti. Jeste li ikad čuli da vam je banka javila da ste preplatili dug ili da postoji lakši model otplate kredita?

Kad čujete, znat ćete da više nismo bankarska imovina nego ravnopravan partner u poslovanju. A dotad, pustite pse u dvorište.

izvor: index.hr



« Zadnja izmjena: Ožujak 11, 2017, 12:22:59 prijepodne od Nesklad »


Offline x

  • Global Moderator
  • *****
    • Postova: 305
    • Profil
Odgovori #3 u: Svibanj 27, 2018, 02:59:41 poslijepodne
Banke su ti prodavnice novca, sve sto radis u bankama logicno da moras placati za tu uslugu, jer je njihovo osnovno sredstvo za rad novac.